Šta očekuje svijet u godini pred nama?

Piše: Armin Sijamić

Protekla godina ostaće zabilježena u svjetskoj historiji kao jedna od onih u kojim se mnogo toga važnog desilo. Jedan od takvih događaja je povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, a koji će imati centralnu ulogu u događajima koji su počeli u 2023. i koji će se nastaviti u 2025. godini.

Prije godinu dana na ovome mjestu smo pisali o političkim i ekonomskim procesima koji bi mogli oblikovati 2024. godinu. Tada je bilo jasno da će ta godina biti turbulentna i da sve ono što će se desiti svoj vrhunac može imati u skladu s ishodom američkih predsjedničkih izbora na kojima je Donald Trump pobijedio Kamalu Harris, nakon što se iz utrke povukao Joseph Biden.

http://nap.ba/qpost/329316

Politički i ekonomski procesi koji bi mogli oblikovati godinu pred nama

Piše: Armin SijamićGodina koja je pred nama mogla bi biti turbulentnija nego 2023. Najveće svjetske sile nastaviće sa svojom politikom, dok bi regionalne sile mogle nastaviti da potresaju trenutni poredak, tražeći bolje pozicije za sebe i svoje

Trumpov povratak u Bijelu kuću za nešto više od dvije sedmice mnogi s nestrpljenjem očekuju, vjerujući da će sedamdesetdevetogodišnji predsjednik riješiti njihove probleme, kao da interesi njegove države ne postoje.

http://nap.ba/qpost/378919

Pobjeda Donalda Trumpa je poziv Zapadu na uzbunu i promjenu politike

Piše: Armin SijamićPobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima biće još neko vrijeme vijest dana širom svijeta, što je i očekivano obzirom da dolazi na čelo najveće svjetske sile i da njegovi nastupi privlače pažnju medij

Trump će imati pune ruke posla kada preuzme vlast, a tri prioritetna pitanja biće rat u Ukrajini, ratovi na Bliskom istoku i jačanje pozicije Izraela te obračun s Kinom, koji je u svom prvom mandatu počeo, a koji je najavljivao još i Barack Obama.

Prioriteti i saveznici

Ovaj spisak tema je nastavak Bidenove agende, jer sve tri zadiru u srž američke strateške postavke. Rat na istoku Evrope, na granicama NATO-a, kao test pouzdanosti savezništva Zapada, tema je koju mediji najviše vežu za prioritetne Trumpove poteze. Sam Trump je u tome pomogao kada je obećao da će veoma brzo okončati rat.

Nema sumnje da Trump može okončati ili barem ubrzati njegov kraj, ako obustavi američku pomoć Kijevu. Isto tako, Trump može produžiti trajanje rata i ako dijelom povuče Sjedinjene Države iz ove krize na način što će dio obaveza svoje države prebaciti na evropske saveznike.

Dakle, u pregovorima s Rusijom, Trump neće imati samo jednu varijantu plana. To je jasno i Rusiji, koja želi ukidanje sankcije i koja se bori s ekonomskim poteškoćama, a trenutno stanje na bojnom polju Moskvi daje nadu da će ukrajinska vojska biti uništena prije nego ruska ekonomija poklekne.

Ali Trumpu rat u Ukrajini nije najvažniji. Šta više, nije mu ni izbliza važan koliko mu je važno da najveći američki saveznik - Izrael, dobije ono što želi na Bliskom istoku. Čini se da će Trumpova administracija biti ispunjena proizraelskim kadrovima kao niti jedna ranije u historiji Washingtona. Ti ljudi će, nema sumnje, stati iza Izraela i pokušati mu pomoći na sve načine.

Ta pomoć mogla bi biti presudna, jer je sa vlasti u susjednoj Siriji skinuta dinastija porodice Assad i Bliski istok više nije isti. Sada Damaskom upravlja Hayat Tahrir al-Sham (HTS), bivša sirijska Al-Qaeda, a Washington je zadnjih sedmica pokazao da im ni njihove usluge nisu mrske.

U konkretnom slučaju od HTS-a se očekuje da Izrael ostavi na miru, da napada Iran i proiranske snage u regiji i da u zamjenu dobije ukidanje sankcija Siriji i prihvatanje od strane Zapada. Biden je već ovu priču pokrenuo, a Trump je u prvom mandatu pokazao da zna igrati po ovim pravilima. Sjetimo se samo njegovih sastanaka sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom.

Sređivanje stanja na Bliskom istoku, odnosno nova raspodjela zona uticaja, biće važan dio Trumpove politike. Njegov odnos prema Iranu i ponašanje Teherana diktiraće dinamiku odnosa na Bliskom istoku u narednoj godini, dok će Turska igrati važnu ulogu. Istovremeno, grupa arapskih država će sa velikom pažnjom pratiti poteze novih vlasti u Damasku.

http://nap.ba/qpost/383914/ta-oekuje-arapski-svijet-nakon-Assadovog-pada

Šta očekuje arapski svijet nakon Assadovog pada?

Piše: Armin SijamićBashar al-Assad je sirijska prošlost. Ali njegov odlazak je početak za neke druge aktere i procese. Šta očekuje okolne arapske države nakon Assadovog plana i da li je Bliski istok ušao u novu fazu, vraćajući se na postavk

Iako se čini da se karte poklapaju da Zapad u potpunosti zadominira Bliskim istokom, stvari stoje drugačije. Veliki ratovi na Bliskom istoku odvukli bi američki fokus sa Kine i Peking bi dobio još vremena da se pripremi za obračun s Washingtonom. Zato je Trumpu potreban mir na Bliskom istoku, a Izraelu garancije da će biti vodeća sila.

Evropski problemi i ostatak svijeta

I u 2025. godini Evropa će da kuburi s istim problemima kao i prethodnih godina, dok će se čvrsto držati ranijih politika. Izuzetak je migrantska politika, koja bi mogla doživjeti značajne poromjene. U protivnom, desnica i antisistemske stranke će dodatno ojačati.

http://nap.ba/qpost/317919

Najavljuje li Zapad kraj otvorenih vrata za migrante?

Piše: Armin SijamićPosljednjih sedmica u više država Zapada došlo je do značajnih promjena u tretiranju migracija, odnosno pristupu „otvorenih vrata“ gdje granice gotovo ne postoje. Čak i najveći zagovornici „granica bez granica“ posu

Ipak, Evropa će se najviše baviti Trumpovom politikom, odnosno gledati kako da zaštiti svoje interese pored nepredvidivog stanara Bijela kuće. To bi moglo stvoriti dva bloka: one koji su bezrezervno za Trumpa i njegovu politiku, i one koji bi željeli da se čuje i glas evropskih sila.

Izvan Evrope ta podjela već postoji i četiri godine Trumpovog mandata neće biti dovoljne da sve američke protivnike slomi ili da sa svima njima postigne dogovore. Okršaj s Kinom, Rusijom, Iranom, Sjevernom Korejom, Venecuelom... i dalje ostaju u fokusu Washingtona.

Pored toga, Trumpa kod kuće očekuju borba za novi ekonomski i politički model kojim će se baviti milijarder Elon Musk, zatim pitanje ilegalnih migracija, suzbijanje narkomanije, gradnje ekonomije koja će sve manje zavisiti od inostranih partnera.

Odgovor na ova pitanja biće važan i za Indiju - silu u nastajanju. Od toga kako će se Trump postaviti prema najmnogoljudnijoj državi svijeta, koju na svojoj strani žele Rusija i Kina, zavisiće i uloga BRICS-a, čiji rast priželjkuju brojne države. Pored tri pomenute, tu su Brazil, Južna Afrika, Iran, Etiopija, Egipat..., a tu je i pokušaj „dedolarizacije“ svjetske ekonomije i Trumpova prijetnja da to ne pokušavaju.

Muskov učinak biće zanimljivo gledati i u okviru političkog i ekonomskog eksperimenta koji u Argentini provodi Javier Milei, a koji za to ima podršku od dijela američke političke i poslovne zajednice. (Ne)uspjeh Mileija bića važan momenat za odnose u Latinskoj Americi.

Trumpova godina

Sve u svemu ovo bi mogla biti Trumpova godina, odnosno godina u kojoj će najveća svjetska sila prva vući poteze, a drugi se tome prilagođavati i stvarati svoju politiku. Iskustvo njegovog prvog mandata govori o tome da je sada s njim gotovo sve moguće, ali u međuvremenu svijet se promijenio i to je jasno i Trumpu, pa uspjeh bilo kakve politike nije zagarantovan.

Tehnologija sve više ulazi u svaki aspekt naših života. Korištenje vještačke inteligencije ove godine će biti veće nego ikada, a već se koristi od najjednostavnijih poslova, pa sve do bojnog polja, komunikacija, političke borbe...

Upravo napredna tehnologija mogla bi pomoći svijetu u borbi sa klimatskim promjenama. Decenijama države Zapada su bile lideri u ovoj oblasti, ali povratak Trumpa u Bijelu kuću kompromituje plan. Blago rečeno, Trumpa nije briga za klimatske promjene.

Da nepovjerenje nije prisutno samo među saveznicima na Zapadu pokazuju i ovosedmični izvještaji da će 2025. godina biti rekordna u potrošnji za naoružanje. Očekuje se da će svijet potrošiti 2,5 triliona američkih dolara, a najviše će izdvojiti Sjedinjene Države, Kina i Rusija.

Proteklih nekoliko sedmica te tri sile su svijetu pokazale napredne raketne sisteme (za koje iz Rusije tvrde da protiv njih nema odbrane), zatim avione šeste generacije (za koje Kina kaže da im nema premca u svijetu i dok rivali rijetko koriste avione pete generacije), a Trump je već ranije najavio osvajanje svemira (što bi preporodilo američku vojsku).

U godini u kojoj svijet gleda u Trumpa, svjetske sile gledaju u oružje kao garanciju da će njihovi interesi biti ostvareni. Poslije toga bi možda na red mogli doći i interesi običnih ljudi širom svijeta.