Piše: Armin Sijamić
Kada je Hamas 7. oktobra 2023. godine napao Izrael i ubio brojne civile i neke uzeo za taoce, Bliski istok je na trenutak stao, a poslije zauzimao stranu u sukobu. I dok je najveći broj država u tom dijelu svijeta ostao neutralan ili efektivno stao na stranu Izraela, jemenski Husi započeli su vojnu operaciju sa nejasnim ishodom.
Ubrzo nakon Hamasovog napada bilo je jasno kakva sudbina očekuje Pojas Gaze. Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant poručio je da će se obračunati sa „ljudskim životinjama“ i obećanje ispunio. Pojas Gaze je sravnjen sa zemljom i desetine hiljada djece je ubijeno. Međunarodni krivični sud je za njim i premijerom Benjaminom Netanyahuom izdao potjernicu.
U sukob su se uključili Husi, koji su ispaljivali rakete i dronove na Izrael, tražeći da prestanu napadi na palestinsku enklavu. Zatim su počeli napadati brodove u Crvenom moru, remeteći svjetsku trgovinu. To je bio razlog da Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz odobrenje Ujedinjenih nacija, pokrenu operacije protiv Husa i tako pomognu Izrael.
Husi nemaju plan
Držanje Husa mnogi su pripisali Iranu. Sa Zapada tvrde da Husi napadaju Izrael po nalogu Irana, odnosno da Teheran kontroliše pokret Ansar Allah, kako oni sebe nazivaju.
Uticaj Irana na Huse postoji, što dokazuje i napredak Husa u kratkom vremenu u proizvodnji raketa i dronova, ali pogrešno bi bilo reći da ih Teheran kontroliše. Od svih koji su dio takozvanog „šiitskog polumjeseca“, od Libana, preko Iraka, Sirije do Jemena, Husi su najmanje odani Teheranu. Huse i Iran povezao je zajednički neprijatelj - Saudijska Arabija i SAD, a onda Izrael.
Husi su skupina plemena koji funkcionišu drugačije od, na primjer, Irana, Pojasa Gaze ili Egipta. Iako su, na primjer, preuzeli neke od taktika ratovanja libanskog Hezbollaha, njihovo ponašanje najviše definišu plemenske veze. Pored toga, dijelovi jemenske armije, koja se urušila nakon pobune Husa, stali su uz njih. Zato je njihovo ponašanje misterija za mnoge.
Odluka da podrže Palestince, tako što će ući u rat sa Izraelom, Huse je pretvorila u regionalnog igrača. Dvije strane su već jedna drugoj nanijele teške udarce, ali ne posustaju. Husi tvrde da su koristili i hiperosnične balističke rakete, koje za jedanaest minuta prelete dvije hiljade kilometara. Izrael je bombardovao jemenske pomorske i zračne luke te energetsku infrastrukturu.
Husi nemaju plan u ovom ratu, ali imaju cilj. Oni traže prestanak napada Izraela na Pojas Gaze kao uslov da oni prestanu napadati brodove i izraelske mete. Sa druge strane, Izrael, SAD i UK ne pomišljaju na ustupke Husima. Ipak, i njima je jasno da problem s Husima nije jednostavno riješiti i da svaki pogrešan korak vodi u dodatne probleme.
Kako zaustaviti Huse?
Napadi Husa nisu ozbiljna prijetnja za izraelsku vojsku, ali držanje Husa jeste opasnost za Izrael i SAD. Ponašanje stanovnika najsiromašnije arapske države moglo bi biti primjer drugima da se opiru, što je u većem dijelu arapskog svijeta sada nezamislivo.
Zato je pitanje Husa važno, a u Tel Avivu i Washingtonu imaju sve manje strpljenja. Ali šta uraditi u Jemenu i Husima, a da već nije urađeno u posljednjih desetak godina? Građanski rat, vojna intervencija iz susjedstva, uništenje infrastrukture, bombardovanje, pomorske blokade, strani plaćenici, sankcije, uskraćivanje humanitarne i svake druge pomoći, plemenski i sektaški sukobi...
Izrael ne odustaje. Nedavno je izraelski ministar odbrane Israel Katz, piznajući prvi put da Izrael stoji iza ubistva vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Iranu, govorio i o Husima i njihovim vođama.
„Ovih dana, kada teroristička organizacija Husi ispaljuje projektile na Izrael, želim im prenijeti jasnu poruku na početku svojih komentara: Porazili smo Hamas, porazili smo Hezbollah, zaslijepili smo iranske odbrambene sisteme i oštetili proizvodne sisteme, srušili smo Assadov režim u Siriji, zadali smo težak udarac osovini zla, a zadaćemo i težak udarac terorističkoj organizaciji Husi u Jemenu, koja posljednja ostaje“, rekao je Katz. Izrael će „oštetiti njihovu stratešku infrastrukturu, a mi ćemo odrubiti glave njihovim vođama - baš kao što smo uradili Haniyehu, Sinwaru i Nasrallahu u Teheranu, Gazi i Libanu, uradićemo to u Hodejdi i Sani“.
Slično je rekao i Danny Danon, izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama, zadnjeg dana decembra. On je Husima poslao „posljednje upozorenje“ da zaustave napade na Izrael. „Husi, vjerovatno niste obraćali pažnju na to što se tokom prošle godine dogodilo na Bliskom istoku“, poručio je Danon u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a. „Dopustite mi da vas podsjetim na to što se dogodilo Hamasu, Hezbollahu, Assadu, svima onima koji su nas pokušali uništiti. Neka vam ovo bude posljednje upozorenje. Ovo nije prijetnja. Ovo je obećanje. Dijelićete istu bijednu sudbinu.“
Prošle sedmice Netanyahu je poručio Husima da Izrael „tek počinje“, nakon napada na Jemen. Poslije tih napada oko milion ljudi je izašlo na ulice Sane i stalo uz Huse. Na ranijim protestima tražili su od Saudijske Arabije i Jordana da im otvore put do Izraela da idu da se tamo bore.
SAD i UK su više puta napali Jemen u posljednjih četrnaest mjeseci. Kažu da su gađali vojne lokacije, uglavnom mjesta s kojih Husi ispaljuju rakete i dronove. Husi su odgovarali napadima i na američke nosače aviona. Oboreno je desetak američkih dronova MQ-9 Reaper. Prije desetak dana pao je i avion F/A-18, a Amerikanci kažu da je avion pogođen u „prijateljskoj vatri“.
Al-Arabiya je nedavno izvijestila da je američka vojska sistemom THAAD, koji su u oktobru rasporedili u Izrael da bi ga branili od iranskih napada, odbijala napade Husa.
Moral i politika
Iako Husi zadaju poteškoće vojskama Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Izraela jasno je ko je jači. Ipak, teško je vjerovati da će te države slati vojsku, ali nije isključeno da podrže neku od zaraćenih strana u Jemenu. Takve su snage u Adenu, gdje je smještena međunarodno priznata vlada, koje bi mogle iskoristiti priliku da napadnu Huse, nakon što iz zraka američke, britanske i izraelske snage pripreme teren.
Posljednjih sedmica zabilježene su iskre između Husa i snaga iz Adena koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati. Njihov politički šef Aidarus al-Zubaidi u septembru 2023. govorio je čak i o novoj podjeli Jemena na dvije države, nezadovoljan pozicioniranjem Husa u odnosu na zvanični Rijad nakon što je Saudijska Arabija odlučila sklopiti mir s njima.
Dakle, Jemen i Husi se nalaze u delikatnoj poziciji u koju su se sami upleli zbog podrške Hamasu. Ali sve dok nema kopnenih trupa na terenu, taj pokret će da djeluje, čak i nakon pomenutih prijetnji iz Izraela da će meta biti njihove vođe. Šta više, pokret bi mogao ojačati, dajući sebi opravdanje postojanja kroz podršku sunitskoj arapskoj braći u Palestini i drugdje.
S te tačke gledišta djeluje čudno da najsiromašnija arapska država govori o moralu, dok šute vjerski službenici i političke vođe širom arapskog svijeta, ili dok najveći dio Zapada zatvara oči pred stradanjem Palestinaca, nakon decenija držanja lekcija drugima o ljudskim pravima, slobodama, dostojanstvu i demokratiji.
Držanje Husa postavlja mnogo pitanja o tome ko stoji iza ljudi koji bijesom reaguju na karikature ili paljenje svetih knjiga, a mirno gledaju ubijanje djece. U konačnici, postavlja se pitanje kakav svijet žele Arapi i koje vrijednosti zastupaju. Ta pitanja već su dugo na stolu bez obzira na Huse i njihove ciljeve. Razoreni Jemen najglasniji je arapski glas i ta činjenica govori mnogo.