Kad počnu poskupljenja, otkazi i zahtjevi za povećanjem plaća Mijatović će se izmaći, a odgovornost pasti na Nikšića

Piše: Amra Vrabac

"Imat ćemo i najniže opterećenje na rad ili plaću u iznosu od 28,5 posto, što će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svim ostalima u regiji. Tako ćemo postati vrlo atraktivni za strana ulaganja. Postoji jasna ekonomska računica da je izvodivo imati minimalnu plaću od 1.000 maraka i opterećenje na plaće od samo 28,5 posto, uz zadržavanje fiskalne stabilnosti Federacije BiH. Naravno, prethodno će biti izmijenjen način obračuna na tzv. “bruto 2”, kako bi osigurali da rasterećenje na doprinosima ide u plaće radnika, a ne u ekstra zaradu pojedinih privrednika”, govorio je federalni dopremijer Vojin Mijatović i ministar razvoja, poduzetništva i obrta u novembru 2023. godine najavljujući set fiskalnih zakona i smanjenje doprinosa i minimalnu plaću od 1.000 KM od 1. januara 2024. godine.

Od tada do danas niti su smanjeni doprinosi, niti je 2024. godine minimalna plaća bila 1.000 KM, već 619 KM. No, ono što nisu mogli uraditi u parlamentarnoj proceduri, Vlada kojom je predsjedavao Mijatović u odsustvu premijera Nermina Nikšića ali očito uz njegovo odobravanje, u tijesnom kvorumu prelomila je preko koljena odluku da od 1. januara minimalna plaća iznosi 1.000 KM. Nikakve pomoći, nikakve uredbe o neoporezivnom dijelu, nikakve olakšice za poslodavce, nikakvo smanjenje doprinosa, već samo obaveza da se radnicima povećaju minimalne plaće.

Na odluku Vlade očekivano su prvi reagirali poslodavci. Što domaći, što strani. Dok je domaće nazvao zlobnim, stranim investitorima je premijer Nikšić poručio da mogu otići iz BiH.

Neki od poslodavaca već su Udruženju poslodavaca FBiH najavili otpuštanje radnika, gašenje firmi ili prebacivanje u druge države.

Da se razumijemo, minimalna plaća 1.000 KM trebala je biti već odavno na snazi, ali uz rasterećenje privrede i poreznih olakšica. To je bio i prijedlog poslodavaca da ne bježe od povećanja minimalne plaće, ali uz ovako visoke doprinose to nije moguće. U ovom slučaju kako je to nametnuta vlast odredila stvara se kontraefekat jer nije riječ samo o povećanju od 381 KM radnicima koji su na minimalcu, već i o dodatnim porezima na to povećanje. Računica kaže da je na iznos od 1.000 KM minimalne plaće, poslodavac dužan isplatiti 1.736 KM od kojih radnik dobije 1.000 KM. Ostatak ide za penziono, zdravstvo, nezaposlene, te druge namete koje je država stavila na teret poslodavaca i privrede.

S druge strane, srazmjerno rastu minimalne plaće trebale bi rasti i ostale plaće, a već se najavljuju poskupljenja i povećanja troškova života. Dakle, i oni koji zapošljavaju radnike koji imaju veće plaće od minimalne ili su do sada imali osnovnu plaću od 1.000 KM već od sutra su pred izazovom kako povećati plaće radnicima jer će takvih zahtjeva sigurno biti. A to mnogi poslodavci nisu u mogućnosti bez smanjenja doprinosa.

Ono što bi moglo uslijediti je slično kao u trgovinama nakon uvođenja neradne nedjelje. Zbog preraspodjele posla dio radnika u velikim trgovačkim centrima postao je višak, a slična je situacija i u manjim trgovinama gdje je barem po jedan radnik ostao neraspoređen.

Dakle, odluka koja je donesena “pod gasom” u punom smislu te riječi, plod je uskog kruga ljudi okupljenog oko Nikšića. I sve posljedice koje nastanu trebaju se fakturisati Nikšiću i Mijatoviću.

Kako je Patriji potvrđeno za ovu odluku nije konsultiran ni federalni ministar finansija Toni Kraljević niti je imao saznanja o istoj. Pogotovo što se sve do te sjednice svodilo na priču o tajnoj uredbi o pomoći usljed uvećanih troškova života.

Vlada je pretposljednjeg dana 2024. godine morala donijeti odluku o najnižoj plaći, ali sa 700 KM o koliko se govorilo, preko noći je skočila na 1.000 KM. Takav skok nije zabilježen u FBiH. Iako radnici i sindikati pozdravljaju ovakvu odluku, neće dugo proći da vidimo kontraefekte ove odluke.

Iako Nikšić i Mijatović najavljuju subvencije za obrte, mala i srednja preduzeća, to neće biti dovoljno kada krene lančana reakcija, pa i radnici sa većim plaćama podnesu zahtjeve svojim poslodavcima za povećanjem plaća. Ko god u ovom trenutku već ima plaću od 1.000 KM tražit će povećanje.

Ekonomski stručnjaci smatraju da je odluka donesena ishitreno, kada su budžeti već ukalkulisani, a ni sama Vlada FBiH nije u stanju provesti vlastitu odluku.

Socijalna davanja, invalidnine i penzije trebali bi biti uvećani srazmjerno povećanju troškova života. No, iz Vlade su najavili isključivo povećanje naknade roditeljima njegovateljima.

Stvarne efekte, odnosno posljedice, vidjet ćemo već početkom februara u podacima Porezne uprave Federacije BiH.