Omogućeno uvezivanje radnog staža za 30 radnika RMU Kakanj koji su stekli uslove za penziju

(Patria) - Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela je Oduku o uplati zaostalih neuplaćenih obaveza za penzijsko i invalidsko osiguranje za uvezivanje radnog staža radnicima Rudnika mrkog uglja „Kakanj“ d.o.o. Kakanj.

Odlukom se ovom rudniku odobrava uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO/MIO za 30 radnika koji su stekli uslove za penzionisanje, u ukupnom iznosu od 1.268.651,68 KM.

Ovaj iznos isplatit će se iz sredstava RMU „Kakanj“, a za realizaciju odluke zaduženi su JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo, RMU „Kakanj“, Federalni zavod za PIO i Porezna uprava FBiH.

Obrazloženo je da je Vlada Federacije BiH u prethodnom periodu donosila odluke o uplati zaostalih neuplaćenih obaveza za PIO/MIO za uvezivanje radnog staža radnicima zavisnih društava - rudnicima uglja u Koncernu „Elektroprivrede BiH“.

Ove obaveze su isplaćene iz sredstava zavisnih društava-rudnika, a obezbijeđena su odlukama o odobravanju sredstava za davanje pozajmica zavisnim društvima-rudnicima uglja od JP EP BiH, donesenim 25.5.2021. i 17.10.2023. godine.

U obrazloženju se navodi da je RMU „Kakanj“ „Elektroprivredi BiH“, kao vladajućem društvu, dostavio zahtjev da se uplatom doprinosa za PIO/MIO omogući uvezivanje radnog staža za radnike koji su stekli uslove za penzionisanje zaključno sa 31.5.2024. godine.

Potom se ovo elektroprivredno preduzeće obratilo Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije sa molbom za donošenje Odluke o uplati zaostalih neuplaćenih obave za uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose, a čijom realizacijom se omogućava nastavak procesa restrukturiranja rudnika uglja.

Strategija dugoročne obnove zgrada

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, donijela je zaključak o prihvatanju Strategije dugoročne obnove zgrada u Federaciji BiH za period do 2050. godine.

Vlada će ovu strategiju dostaviti Parlamentu FBiH radi razmatranja i donošenja. Radi se o razvojnom dokumentu koji predstavlja strateško opredjeljenje na zahtjeve energetske tranzicije i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Obnova zgrada s ciljem povećanja energijske efikasnosti i smanjenja emisija CO2 predstavlja razvojni fokus ovog dokumenta.

U obrazloženju je navedeno da će Vlada Federacije BiH, donošenjem i implementacijom Strategije, dati puni doprinos poboljšanju ključnih makroekonomskih indikatora kao što su rast BDP-a, zatim zaposlenosti, kao i životnog standarda građana, te smanjenje trgovinskog deficita.

Zakonski osnov za prihvatanje Strategije sadržan je u direktivama Evropske unije o energijskoj efikasnosti i o energijskim karakteristikama zgrada, čija provedba je obavezna u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, Akcionim planom za energijsku efikasnost FBiH i Odlukom o izradi sektorske Strategije dugoročne obnove zgrada u FBiH.

U razlozima za donošenje, navodi se da se ova strategija bazira na projekciji energetskog sektora iz Integriranog plana za energiju i klimu BiH, predstavljajući njegov provedbeni dokument za komponentu energijska efikasnost.

Između ostalog, definirana su strateška opredjeljenja spram dugoročne obnove zgrada u FBiH za period do 2050. godine, uključujući opredjeljenja za tri desetogodišnja perioda do 2030., 2040. i 2050., a s ciljem energijski visokoefikasnog i dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. godine.

Obrazloženo je da obnova stambenih i nestambenih zgrada primjenom mjera energijske efikasnosti producira manje gubitke energije, odnosno smanjenje potrebe za energijom, a čime se generiraju uštede u budžetima (javnim i privatnim) i postiže smanjenje emisija CO2.

Nadalje, intenzivna obnova doprinosi povećanom zapošljavanju kroz razvoj građevinskog sektora (inženjerske usluge, proizvodnja građevinskih materijala i proizvoda, te građevinske operative), te se povećava vrijednost i životni vijek obnovljenih zgrada, komfor i kvaliteta unutrašnjeg zraka.

Također, naglašeno je da je na putu naše zemlje ka EU neophodno bolje korištenje fondova EU za finansiranje razvojnih prioriteta. Stoga se napominje i da je postojanje strateških dokumenata koji artikuliraju razvojne prioritete, jedan od ključnih preduslova za pristup i korištenje EU fondova.

Strategijom je definirana i procjena potrebnih ulaganja, za što je istaknuto da će biti potrebno koristiti sve raspoložive izvore finansiranja poput budžeta različitih nivoa vlasti, dostupnih fondova EU, ulaganja kompanija - pružaoca energetskih usluga, zatim ulaganja iz sistema obaveza energetskih ušteda, kao i javno-privatnog partnerstva, te povlaštenih zajmova.