Hrvatska oštro odgovorila Crnoj Gori: Cilj vam je obezvrijediti i relativizovati Rezoluciju o Srebrenici

(Patria) - Nakon što je Skupština Crne Gore večeras usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, saopštenjem se oglasilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) Hrvatske.

http://nap.ba/qpost/355189

Crnogorska Skupština usvojila rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska najavljuje oštar odgovor

(Patria) - U crnogorskom parlamentu večeras je usvojena rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Glasala su 42 poslanika parlamentarne većine, 41 za i jedan protiv.Poslanici opozicije, kako su prethodno najavili, napustili su skupštinsku salu jer nijesu

"Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim usvajanje rezolucije u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu i žali što je Podgorica odlučila zanemariti hrvatske pozive da ne politizuje žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se negativno mogli odraziti na bilateralne odnose i evropski put Crne Gore.

Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije.

Pošto se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagovati na odgovarajući način", kaže se u prvoj reakciji hrvatskog MVEP-a, ali ne navodi koje će konkretno poteze službeni Zagreb povući.

MVEP ističe kako je nedvojbeno da motiv za usvajanje rezolucije o Jasenovcu proizlazi iz toga što je u maju u UN-u usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

"Iz navedenog jasno proizlazi da je rezolucija o Jasenovcu donesena kako bi se obezvrijedila i relativizovala UN-ova Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007.

Osim što se takav potez ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, nije ni u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u EU.

Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore.

Pošto je nedavno usvojen pozitivan izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Hrvatska je očekivala da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi ka narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Hrvatsku.

U skladu sa Zajedničkim stavom EU za poglavlje 23, predstavljenim na Međuvladinoj konferenciji 26. juna, Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokom nivou, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Hrvatsku devedesetih godina. To naročito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše", poručili su iz MVEP-a.

Službeni Zagreb i uoči stavljanja rezolucije u proceduru upozorio je da ona može značajno usporiti put Crne Gore u EU.