Indija je ubacila klipove u organizaciju s kojom Kina i Rusija žele srušiti dominaciju Zapada

Piše: Armin Sijamić

U srijedu je održan samit Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS). Organizacija je formirana na inicijativu Kine i Rusije s ciljem borbe za multipolarni svijet, čijom uspostavom će biti ukinuta dominacija Zapada. U proteklim godinama organizacija je uspjela da pokrene različite procese, pa su neki na Zapadu mislili da je to nova snaga koja će oblikovati svjetske procese.

Polovinom devedesetih godina Rusija i Kina su počele da govore o „multipolarnom svijetu“ koji će zamijeniti postojeći, odnosno o novoj raspodjeli zona uticaja. Cilj je bio oduzimanje Sjedinjenim Američkim Državama statusa jedine svjetske sile, nakon što su na koljena bacili SSSR. Prvi korak ka tome je, smatrali su Rusija i Kina, jačanje uticaja u Centralnoj Aziji. Područje Centralne Azije geografski je veoma udaljeno od centra moći Zapada i bilo je mjesto na kome su Rusija i Kina mogle diktirati dinamiku odnosa. Zbog geopolitičke važnosti Centralne Azije, Rusija i Kina su odlučili da tamo neće dozvoliti prodor Zapada.

Prvi korak ka stvaranju formalnih veza o međusobnoj podršci u tom dijelu svijeta bilo je stvaranje Šangajske petorke 1996. godine, koju su činili Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. Pet godina kasnije pristupio je i Uzbekistan, pa je grupa preimenovana u Šangajsku šestorku, da bi iste godine bila preimenovana u Šangajsku organizacija za saradnju.

Zamišljena kao organizacija koja će se baviti borbom protiv terorizma i prekograničnih prijetnji, vremenom se razvijala u politički forum koji je stvarao uslove za ekonomsku i svaku drugu saradnju. Početkom ovoga vijeka ŠOS je na Zapadu kod mnogih teroretičara važio kao potencijalno najveći rival Zapadu. Organizacija je vremenom rasla i bilo je sve više onih koji su htjeli postati član organizacije koja se proteže od Baltika do Aljaske.

Tradicionalno dobri odnosi Rusije i Indije bili su vjerovatno važan razlog da se ta velika azijska država pridruži organizaciji u kojoj Kina vodi glavnu riječ. Tokom 2017. godine Indija je, zajedno sa Pakistanom, postala je članica. Za stolom su sjedile dvije najmnogoljudnije države, četiri nuklearne sile, najveća država na planeti i gotovo sve države Centralne Azije. Prema podacima iz 2022. godine članice ŠOS-a čine 42 posto svjetske populacije, četvrtinu svjetskog BDP-a, imaju 20 posto svjetskih rezervi nafte, 45 posto rezervi prirodnog gasa...

Uloga Indije

Kada je Indija aplicirala za članstvo u ŠOS-u zemlju je vodio premijer Manmohan Singh koji je svijet vidio drugačijim očima od njegovog nasljednika Narendre Modija, a koji je na vlast došao 2014. godine. Singh je ekonomista, dolazi iz redova manjinskih Sika i bio je otvoreniji za različite dogovore i sa Kinom. Sa druge strane, Modi je indijski nacionalista.

Dok je Singh upravljao Indijom ŠOS je izgledao drugačije nego što je izgledao ove sedmice kada je Modi pokušao organizaciju pretvoriti u panel na kome se ne donose važne odluke. Singh je Indiju vidio kao zemlju „globalnog juga“ koja traži od Zapada raspodjelu moći, odnosno multipolarni svijet. Ali, Singh nije dočekao članstvo Indiije u ŠOS-u, jer mu je mandat istekao. Tako je Modi dobio priliku da novi front prema Kini.

Modijeva nedavna posjeta Washingtonu i sklapanje važnih i unosnih ugovora sa SAD njenim kompanijama, dala mu je vjetar u leđa da torpedira samit ŠOS-a koji je održan putem linka. Predsjedavajući samitom, jer je Indija bila domaćin, Modi je otvorio pitanje budućnosti ŠOS-a koji je proteklih godina počeo jačati i primati nove članice (Iran), posmatrače (Bjelorusija, Afganistan, Mongolija) i partnere u dijalogu (Azerbejdžan, Kuvajt, Egipat, Armenija, Turska, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar...).

Modi je govorio o regionalnoj sigurnosti i borbi protiv terorizma, optužujući neke zemlje da skrivaju teroriste, što je svakako poruka Pakistanu kojeg je New Delhi ranije optuživao po ovom osnovu. U svom govoru nije spomenuo Kinu koja je najsnažnija država u organizaciji i osnivač iste. Dakle, u organizaciji koja bi se trebala opirati dominaciji Zapada, Modi je odlučio da se obračunava s njenim članicama. Govorio je i o drugim temama, ali daleko od onoga zbog čega je ŠOS osnovan i zbog čega je Singh Indiju želio pridružiti organizaciji.

Modijev govor je bio „u duhu“ njegovog govora iz juna 2022. godine sa samita BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) na kome je glavna tema trebao biti rat u Ukrajini, a što je Moskva i očekivala od saveznika. Tada je govorio o koronavirusu i drugim temama. Upravo, „duh“ neke organizacije je ono o čemu su govorili drugi na samitu ŠOS-a.

Rusija, Kina, Indija i ŠOS

Samit ŠOS-a ostaće zabilježen kao međunarodni forum na kome se prvi put nakon pobune Wagnera pojavio predsjednik Vladimir Putin. On se zahvalio na podršci tokom pobune, rekao da se 80 posto trgovine Rusije i Kine vrši u rubljama i juanima, pozdravio želju Bjelorusije da se pridruži ŠOS-u i govorio o razlozima formiranja organizacije.

„Smatramo da je važno da sve članice asocijacije dijele svoje pristupe situaciji u globalnoj politici, sigurnosti, društvenoj i ekonomskoj sferi. U isto vrijeme, naša organizacija je snažno posvećena stvaranju istinski pravednog i multipolarnog svjetskog poretka, poretka zasnovanog na međunarodnom pravu i zajedničkim principima uzajamnog poštovanja saradnje između suverenih država sa centralnom, koordinirajućom ulogom Ujedinjenih nacija. Ono što je najvažnije, ovo je konstruktivna osnova na kojoj se temelji praktična aktivnost ŠOS-a“, rekao je.

Kineski predsjednik Xi Jinping je govorio o „duhu Šangajske organizacije za saradnju“, o „suprostavljanju hegemonističkim, drskim i nasilničkim djelima“, o transformaciji svijeta, pozvao na „praktikovanje multilateralizma“, saradnju civilizacija, poštovanje međunarodnog prava i trgovinu u valutama članica ŠOS-a. Pozvao je na jačanje kineske inicijative „Pojas i put“, kojeg podržavaju sve članice ŠOS-a osim Indije koja ga vidi kao prijetnju.

Ovakav nastup Modija nije slučajan. Radi o iskusnom političaru koji gleda indijske interese. Taj nastup je poruka da svoje interese Indija može ostvariti i saradnjom sa Zapadom i da je tome spreman podrediti i organizaciju koju su Kina i Rusija gradile četvrtinu stoljeća. U svom govoru on je otvoreno potkopao napore Pekinga i Moskve.

„Trebali bismo zajednički razmisliti o tome da li smo sposobni, kao organizacija, da ispunimo težnje i očekivanja našeg naroda“, pita se Modi. „Jesmo li opremljeni da se nosimo sa savremenim izazovima“ i „da li se ŠOS razvija u organizaciju koja je potpuno spremna za budućnost?“

Modijev nastup sigurno je bio šokantan za Rusiju i Kinu, ne samo zbog toga što on očigledno ne želi borbu za multipolarni svijet u organizaciji koja je s tom idejom stvorena, već otvoreno pita da li je ŠOS sposoban da ispuni želje vlastitog naroda i da li ima mehanizme da djeluje u budućnosti. Može se zaključiti da je njegovim govorom bio zadovoljni Joseph Biden, koji je Indiji pružio ruku savezništva sa Zapadom, nego bilo ko drugi ko je učestvovao na samitu.

Sličan problem Rusija i Kina su imali s bivšim brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom koji je bio zagledan u Donalda Trumpa i koji je zbog toga BRICS u mnogim oblastima paralisao. Na taj način on je „ukrao“ nekoliko godina u radu organizacije i Rusiju i Kinu „natjerao“ na jačanje bilateralnih odnosa. Od agresije na Ukrajinu, Kina odbija da se veže za Rusiju u strahu od sankcija Zapada, pa su međunarodne organizacije odličan način da se zaštite, jer bi sankcije velikom broju država bilo samoubistvo za onoga koji ih uvodi.

Rusija i Kina sigurno su samit ŠOS-a zamislili na drugačiji način. Širom svijeta se dešavaju važni procesi i zbog toga je potrebno djelovati brzo i učinkovito. Ponašanje Modija osujetilo je planove Rusije i Kine, pa će osnivači morati čekati novi samit, odnosno promjenu politike Indije. Istovremeno, Washington će se potruditi da Indija zadrži aktuelni politički kurs.