Išerić: Moramo ujediniti sve snage i stvoriti čvrst i odlučan front otpora rušiteljima države

(Patria) - „Nužnost ujedinjenog otpora rušiteljima države“ tema je današnje redovne nedjeljne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 na kojoj je kao uvodničar govorio pravni ekspert i član Predsjedništva NES-a Enver Išerić.

Išerić je na početku obraćanja kazao da je Bosna i Hercegovina voljom svojih građana iskazane na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine postala suverena i nezavisna država ravnopravnih građana koji u njoj žive.

Tako su odlučili građani kada su na referendumu odgovarali na pitanje: „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“

- Kako to nije odgovaralo velikodržavnim projektima, uslijedila je dvostruka agresija njenih susjeda. Prethodno je dobro osmišljen i u najvećoj mjeri proveden plan razoružanja Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine, tako da su izgledi našeg otpora agresiji, za one koji su sve posmatrali sa strane, bili skoro nikakvi - rekao je Išerić.

Prema njegovim riječima, djelovanje međunarodne zajednice u toku agresije na našu državu bilo je suprotno prvom cilju Ujedinjenih nacija navedenom u članu 1. Povelje UN-a koji glasi: „Održanje međunarodnog mira i sigurnosti i u tu svrhu preduzimanje efikasnih kolektivnih mjera radi sprječavanija i otklanjanja prijetnji miru, suzbijanje akata agresije ili drugih povreda mira, kao i postizanje mirnim putem, a u skladu s načelima pravde i međunarodnog prava, sređivanja ili rješavanja međunarodnih sporova ili konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do povreda mira.”

- Nakon mnogih mirovnih planova zaključen je Dejtonski mirovni sporazum čiji je aneks 4 postao glavna kočnica funkcionisanju države i zaštiti ljudskih prava svih građana.

Osim toga, taj sporazum sadrži ozbiljne nedostatke koji ga, kao međunarodni ugovor, čine ništavim. Zaključen je kao posljedica prijetnje silom, što je protivno načelima međunarodnog prava i kao takav je ništav.

Ustav BiH, kao aneks sporazuma, sadrži odredbe koje su suprotne imperativnoj normi općeg međunarodnog prava o zabrani diskriminacije ljudi i kao takav je ništav.

Osim toga, međunarodno pravo ne priznaje stanja stvorena silom. A teritorijalna organizacija Bosne i Hercegovine je rezultat sile, odnosno agresije na našu državu - napominje Išerić.

Uslijedile su i brojne reforme, dodaje, koje je od nas tražila međunarodna zajednica. Donesen je Okvirni zakon o visokom obrazovanju, osnovani brojni privatni univerziteti i fakulteti, koji su, međutim, prema Išerićevom uvjerenju, izmakli striktnoj kontroli države i njenih organa i uvid u kvalitet obrazovnog programa i kvaliteta rada tih ustanova.

To je opšte poznata stvar koju svi znamo, a o kojoj vrlo rijetko ili nikako o tome javno ne govorimo. Loš obrazovni sistem je poguban za jedno društvo, upozorava Išerić.

- Reforma javne uprave je otpočela donošenjem zakona o državnoj službi na nivou države i entiteta i formiranjem agencija koje su imale zadatak da osiguraju transparentnost u procesu zapošljavanja ali i izbor najboljih kandidata u državnu službu, te eliminaciju političkog uticaja na taj proces.

Političke stranke i vladajuće strukture su se formalno zalagale za taj proces pred međunarodnom zajednicom, koja je na tome insistirala, a stvarno su bile protiv toga. Sada imamo stanje koje je gore od onoga prije početka reforme - naglašava Išerić.

Pokušaj reforme pravosudnog sistema, nastavlja, ostao je samo pokušaj. Još uvijek Bosna i Hercegovina nije osnovala vrhovni sud, čiji bi zadatak bio ujednačavanje primjene prava u cijeloj državi.

- Na zahtjev međunarodne zajednice za dodatnom reformom, postojeća vlast pokušava usvojiti neke kozmetičke izmjene zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine, ali ni to nisu u stanju uraditi.

Ustvari, oni predlažu rješenja koja su gora od postojećih. Porazni su rezultati u procesuiranju ratnih zločina, posebno sa A liste, predmeta kriminala i korupcije i napada na ustavni poredak.

Sistem odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija potpuno izostaje. Kome odgovara predsjednik Suda BiH i glavni tužilac Tužilaštva BiH? Nikome. Čak su mediji pisali o tome da glavni tužilac zabranjuje tužiocima da se pojave na saslušanju pred komisijama Parlamentarne skupštine BiH.

A na moju pritužbu, upućenu Uredu disciplinskog tužioca, na rad glavnog tužioca Bosne i Hercegovine zbog neprocesuiranja osoba odgovornih zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH, koje se odnose na proglašenje neustavnosti 9. januara kao dana entiteta Rs, Ured disciplinskog tužioca odgovara:

„U odnosu na odluku Ustavnog suda BiH broj U-2/18 formiran je predmet T20 KT 0024958 24, u predmetu nije donesena konačna odluka, a nakon provedene istrage utvrđeno je da se radnje poduzimaju u kontinuitetu te da nema dokaza o neopravdanom kašnjenju u poduzimanju službenih radnji“.

Znači nema kašnjenja u poduzimanju službenih radnji za neprovođenje odluke Ustavnog suda donesene prije osam godina, a uprkos toj odluci vlasti entiteta Rs svake godine obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta - navodi Išerić.

Osim toga, dodaje, glavni tužilac je 31.12.2024. godine donio Opće obavezujuće uputstvo o pregledu i kontroli tužilačkih odluka u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, kojim je potpuno oduzeo samostalnost rada tužilaca, što je suprotno Zakonu o krivičnom postupku, niti postoji pravni osnov za donošenje takvog uputstva.

- Nisu svi naši problemi u separatističkim aktivnostima Milorada Dodika i SNSD-a i u blokadi rada državnih institucija od strane SNSD-a i HDZ-a BiH. Mi se također suočavamo sa urušavanjem ekonomske moći države.

Suočavamo se sa raznim aferama teškim stotinama miliona KM. Da li je iko odgovarao za aferu „Vijadukt“? šta je bilo sa preduzećem Aluminij Mostar i ko danas upravlja tom firmom?

Ko je dozvolio prodaju i gašenje Vitezita u Vitezu i time prisilio Bosnu i Hercegovinu da uvozi barut iz Srbije. Kako je vlast mogla dozvoliti da se gasi proizvodnja Željezare Zenica i Koksare u Luikavcu, a to je kičma naše privrede?

Kako je moguće da se stečajni postupci u pojedinim preduzećima vode po 10 i 16 godina , ako se po Zakonu o stečaju taj postupak mora završiti u roku od tri godine.

O čemu se tu radi? Da li je to privatizacija preduzeća bez privatizacije, ako znamo koja ovlaštenja ima stečajni upravnik? Radi se o i Hidrogradnji i Granitu iz Jablanice - rekao je Išerić.

Također je rekao da vlast ne rješava pitanja penzionera, a trideset godina nakon završetka agresije tek pričaju o boračkom dodatku za branioce države.

- Po padu nataliteta BiH je na prvom mjestu, a tim pitanjem se niko ne bavi. NES je 2024. predložio Zakon o pravima majki sa četvero i više djece kojim bi se osigurala redovna mjesečna primanja za majke koje nisu u radnom odnosu, ali taj zakon nikada nije stavljen na dnevni red sjednice parlamenta.

Također je NES pripremio Zakon o izmjenama zakona o državljanstvu kojim bi se omogućilo licima koja su se odrekla državljanstva da ponovno dobiju naše državljanstvo.

Također, suočeni smo sa potpunim opstrukcijama provođenja presuda ESLJP-a, ali i diskriminaciji Bošnjaka u entitetu Rs i područjima gdje HDZ BiH ima vlast. To se posebno odnosi na Stolac, Čapljinu i Mostar.

Poseban problem predstavlja neprovođenje odluka Ustavnog suda i kontinuirana blokada rada državnih institucija. To se posebno odnosi na blokadu Doma naroda od strane SNSD-a i HDZ-a BiH.

Zbog toga je NES nedavno uputio pismo svim članicama Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, u kojem smo upozorili na opasnosti i rizike sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava.

Zatražili smo od članica Upravnog odbora i visokog predstavnika da na osnovu ovlaštenja sa Konferencije o provedbi mira održane u Londonu 8. i 9. decembra 1995. godine i ovlaštenja visokog predstavnika koja proizilaze iz aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, donesu odluku o dopunama Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Izradili smo i prijedlog izmjena Poslovnika Doma naroda, kojima se onemogućavaju blokade njegovog rada.

Skandal sa povratkom Darka Ćuluma na čelo SIPA-e predstavlja najgrublji način ismijavanju pravnom sistemu i državi Bosne i Hercegovine.

Kontinuirane prijetnje otcjepljenjem entiteta Rs, blokada rada državnih institucija, zahtjevi HDZ-a za trećim entitetom, ugrožavanje prava građana, kriminal i korupcija, miješanje susjednih država u unutrašnja pitanja naše države, ali i naše unutrašnje slabosti, zahtijevaju potpuno jedinstvo svih patriotskih snaga.

Zato mi, građani koji volimo svoju domovinu, moramo uzeti svoju sudbinu u svoje ruke. Moramo ujediniti sve snage i stvoriti čvrst i odlučan front otpora rušiteljima države. Otpor svim rušiteljima države mora biti snažan, odlučan, jedinstven i radikalan.

Nema i ne smije biti oslanjanja na međunarodnu zajednicu i čekati da nam ona donese sve na tacni. Budemo li to čekali bit će nam servirano ono što nam se neće svidjeti - upozorio je Išerić.

Ipak, navodi, međunarodna zajednica može svojim mehanizmima, koji joj stoje na raspolaganju, pomoći u rješavanju svih ovih pitanja, koja su prijetnja funkcioniranju države, ali i prijetnja miru.

- Značajan korak u tom pravcu bio bi dopuna Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji je postao glavni problem i koji sprječava da Parlamentarna skupština vrši svoju funkciju.

Ukoliko se to ne desi, a blokade se nastave, mi ćemo biti prisiljeni donijeti odluku o vraćanju na djelovanje po Ustavu Republike Bosne i Hercegovine. Ovakvo pravno nasilje i ataci na državu ne smiju se više tolerisati.

Ne smijemo dozvoliti da nas prepadaju nekakvim radikalizmom Bošnjaka i prikazivanjem Bošnjaka kao prijetnju Evropi. Zato im moramo poručiti da ćemo biti radikalni i to vrlo radikalni u odbrani naše države Bosne i Hercegovine.

Zato je potrebno da se svi na tom putu ujedinimo. I političke stranke, i akademska zajednica, i studenti, i državni službenici u državnoj službi i u svim drugim javnim službama, moraju biti na istom putu i istom zadatku.

Sve razmirice i lične interese moraju biti potpuno odbačene u stranu. A građani-birači moraju na sljedećim izborima masovno izaći na birališta i time dati do znanja svim rušiteljima države, ali i političarima općenito, da su spremni preuzeti odgovornost za državu i da će redovno vršiti kontrolu rada onih koje su birali i izabrali - zaključio je u svom obraćanju Išerić.