Komšić: Vlast u FBiH je nametnuta po želji Plenkovića, Dodik je igrač Zagreba

(Patria) - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine za srbijanski list Danas govori o odnosima sa Srbijom i Hrvatskom, ulozi Milorada Dodika i Andreja Plenkovića, ideji građanske države, Dejtonu, izborima u Rs i pritiscima na Bosnu i Hercegovinu.

„Ne priželjkujemo nikakvu destabilizaciju Srbije, a još manje eskalaciju nasilja koja je prijetila ili još uvijek možda prijeti s obzirom na aktuelne političke odnose u Srbiji, jer bi to samo značilo dodatnu destabilizaciju regije“, kaže u intervjuu za Danas Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Dodaje da Bosna i Hercegovina sa Srbijom želi normalne komšijske odnose i saradnju, naročito ekonomsku, tamo gdje „obje države imaju i svoj konkretan, ali i zajednički interes“.

Istovremeno ukazuje da je Milorad Dodik, kako kaže, „najvažniji čovjek Zagreba u Bosni i Hercegovini“, te da je saradnja Andreja Plenkovića i Dodika duga i intenzivna i „na štetu i Bosne i Hercegovine, pa ako hoćete i na štetu dijela srpskog naroda u Bosni i Hercegovini“.

Govoreći o eventualnom raskolu na relaciji Dodik – Vučić, Komšić je izričit: „Zna se ko je stariji u tom odnosu, bez obzira koliko se to poštuje, jer doista pitanje je snage, a Vučić je tu snažniji.“

Na pitanje da li je zvaničnom Beogradu i Zagrebu stalo do dobrih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, Komšić kaže da bi „cinik rekao da se Beograd sada više bavi sobom, pa nema vremena da se bavi Bosnom i Hercegovinom“.

„Šalu na stranu, u posljednjih deset godina odnosi na relaciji Sarajevo – Beograd funkcionisali su po principu toplo – hladno. Bilo je i zatezanja, ali nikad krivicom bosanske strane, jer nismo mi krivi što Srbija krije niz presuđenih ratnih zločinaca koji su pobjegli iz Bosne i Hercegovine od odsluženja kazne“, ističe Komšić.

Dodaje da je bilo i određenih gesti koje su ulijevale nadu u poboljšanje odnosa, ali da su to ipak ostale samo – geste.

Kada je riječ o odnosima Sarajeva i Zagreba, Komšić navodi da su oni znatno kompleksniji i da su u posljednjih deset godina ozbiljno zahladnili, počevši od, kako kaže, neutemeljenih optužbi bivše predsjednice Hrvatske i njihovih sigurnosnih organa.

„Postoji i dimenzija nametnute vlasti u Federaciji BiH, koju je nametnuo Visoki predstavnik po milosti Andreja Plenkovića. Ta vlada nema legitimitet građana jer vlast nije osvojila na izborima nego suspendiranjem Ustava FBiH. Sud o tome reći će građani na izborima 2026. godine“, poručuje Komšić, dodajući da je sadašnja linija Trojke prema Zagrebu „ispod svakog dostojanstva“.

Govoreći o stalnim prijetnjama Milorada Dodika o odvajanju Rs-a i idejama Dragana Čovića o „trećem entitetu“, Komšić kaže da su „svi već siti tih prijetnji koje nikoga ne impresioniraju“.

„Bosanskohercegovački Srbi i Hrvati ni u jednoj drugoj državi, osim u ovoj i ovakvoj Bosni i Hercegovini, ne bi imali ovako dobar politički status, pri čemu su još svoji na svom. Ono što je sporno jeste stalna intencija nacionalističkih politika da, i pored toga, ovu državu razvale i stave pod kontrolu susjednih zemalja“, upozorava Komšić.

Komentarišući saradnju Plenkovića i Dodika, Komšić kaže da su mu obojica „gotovo podjednako neprihvatljivi“ jer interese Bosne i Hercegovine nikada ne bi podredio interesima Zagreba.

„Ta saradnja je na štetu Bosne i Hercegovine, ali i dijela srpskog naroda u BiH, posebno onog koji želi saradnju sa Sarajevom. Dodiku izrazito smeta dobra saradnja građana Istočnog Sarajeva i Sarajeva, jer stalno želi producirati sukob, ali mu to u posljednje vrijeme ne uspijeva“, ističe Komšić.

Dodaje da Dodik i HDZ, kako kaže, vide opasnost u normalizaciji odnosa između Srba i Bošnjaka.

„Milorad Dodik je najvažniji čovjek Zagreba u Bosni i Hercegovini, neuporedivo važniji čak i od Dragana Čovića“, zaključuje Komšić.

Nedavno obraćanje na Oksfordu iskoristio je da istakne da je „država onoliko snažna koliko su snažni njeni sigurnosni i odbrambeni kapaciteti“.

„Bosna i Hercegovina danas nije onoliko snažna koliko bih ja želio, ali je dovoljno snažna. Imamo kapacitete da se odbranimo. Podsjećam da se Republika BiH 1992. godine branila bez vojske, a danas imamo neuporedivo više resursa“, kaže Komšić.

Na pitanje o mogućem „Dejtonu 2“, Komšić odgovara kratko i jasno: „Neće biti nikakvog Dejtona 2. Sjedinjene Američke Države stoje iza Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne žele njegovo rasklapanje zbog parcijalnog nezadovoljstva jedne politike.“

Komentarišući ponavljanje izbora na dijelu biračkih mjesta u Rs-u, Komšić ističe da je očito bilo nepravilnosti, ali da će se pravi sud moći dati tek nakon ponovljenog glasanja.

„Već sada se može zaključiti da dolazi do ozbiljne polarizacije političke volje građana, što ranije nije bio slučaj“, kaže on.

Govoreći o kandidaturi Slavena Kovačevića i napadima koji dolaze i iz HDZ-a i iz Trojke, Komšić kaže da se oni ne boje ni njega ni Kovačevića, već – koncepta građanske države.

„Plaše se toga da se koncept građanske države ispriječi na putu velikohrvatskim pretenzijama po kojima Zagreb upravlja ne samo Federacijom BiH nego cijelom Bosnom i Hercegovinom, preko Dodika i HDZ-a“, zaključuje Komšić.

Na kraju, govoreći o poziciji Srbije i Aleksandra Vučića, Komšić naglašava da Bosna i Hercegovina ne želi destabilizaciju susjeda.

„To je unutarnje pitanje Republike Srbije. Na nama je da poštujemo građane Srbije i njihove demokratski izabrane predstavnike, isto onako kako očekujemo da se poštuje Bosna i Hercegovina. Ono što želimo jesu normalni komšijski odnosi i saradnja, bez obzira ko je danas ili sutra na vlasti u Srbiji“, poručuje Željko Komšić.