Izazov za bh. privredu: Počinje naplata CBAM taksi

(Patria) - Uvođenje Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granicama EU predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova za bh. privredu u narednim godinama. Izvoznici iz metalske i prerađivačke industrije već od 1. januara ulaze u režim dodatnih obaveza i troškova, i to izvoznici električne energije, željeza, cementa, gvožđa i još nekih proizvoda. Neusvajanjem regulative, ističu stručnjaci, BiH će dovesti privredu u velike probleme.

BiH naplatu CO2 taksi od 1. januara 2026. godine dočekuje potpuno nespremno, je nije došlo do ključnih reformi na državnom nivou. Izvoznici, posebno iz metalske i prerađivačke industrije, ulaze u CBAM režim s višim troškovima i velikom neizvjesnošću, što direktno narušava konkurentnost bh. privrede na tržištu EU.

"Neusvajanjem propisa i regulatora i berze, nismo omogućili formiranje ET sistema gdje bi kupovinu tih certifikata plaćali ovdje i ostavljali ovdje sredstva i iz tih sredstava pokušavali da ulažemo i podstičemo investiticje u obnovljive izvore", kazao je za BHRT Ljubo Glamočić, potpredsjednik Privredne komore RS.

"Ono što je dugoročni problem je što u BiH nije uspostavljena prema EU pravilima berza CO2, što će na kraju, ako ne bude uspostavljena, dovesti do toga da će i sav drugi izvoz iz BiH biti opterećen tom uredbom o CO2", kaže Saša Trivić, Unija poslodavaca RS-a.

Jedna od ključnih posljedica uvođenja CO2 taksi biće rast troškova proizvodnje koji će se, tamo gdje je to moguće, prenijeti na krajnje cijene proizvoda. Time se dodatno pojačavaju već postojeći inflatorni pritisci, rast cijena energije i pad kupovne moći građana.

"Moramo reći da će doći do značajnog udara na naše izvozne firme, jer bojim se da se u narednom periodu očekuju i druga poskupljenja jer oni koji proizvode te proizvode, koji su sada opterećeni taksom, opteretiće krajnje kupce u BiH", upozorava Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Stručnjaci upozoravaju da će neprilagođavanje pravilima pokositi značajan dio privrede BiH.

"Kako bi se ublažile posljedice CBAM-а, očekuje se da vlasti hitno usklade energetske i klimatske politike s EU okvirom. To podrazumijeva uspostavljanje sistema cijene ugljеnika koji bi EU priznala kao ekvivalent, čime bi domaća preduzeća izbjegla plaćanje CBAM-a u EU i taj prihod bi ostao unutar zemlje", kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Trenutno su na udaru izvoznici šest vrsta proizvoda uz električnu energiju, ali nedavno je EU donijela dopunu direktive gdje je još na listi 180 vrsta proizvoda. Bez odgovora u resornim ministarstvima energetike oba entiteta. Istovremeno, ključni zakon o prijenosu, operatoru i regulatoru električne energije nije prošao Dom naroda BiH, javlja BHT.