Ništa od 'reformskih' zakona o pravosuđu: Ministri iz Rs-a ponovo oborili dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH

(Patrai) - Ništa od zakona o VSTV-u i Sudu BiH. Ministri iz Republike srpske ponovo su glasali protiv predloženog dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH na kojem su bili nacrti zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te izmjene Zakona o Sudu BiH.

S obzirom na to da je dnevni red “konačna i izvršna odluka”, bez glasova iz RS, nije usvojen dnevni red, a bez dnevnog reda nema sjednice. Na predloženom dnevnom redu trebale su se naći ukupno 32 tačke, a osim zakona o Sudu BiH i VSTV-u, ministri su trebali razmatrati i Prijedlog odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom kao privremenog tijela Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, piše istraga.ba.

Zakoni o VSTV-u i Sudu BiH dio su paketa reformi koje su čelnici EU postavili pred institucije Bosne i Hercegovine. Predloženi nacrt zakona o VSTV-u izazvao je brojne kontroverze.

Nacrt Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji je upućen u javne konsultacije, ne predstavlja korak naprijed, već rizik od daljeg urušavanja nezavisnosti pravosuđa. Na to sve, Nacrt Zakona se našao na dnevnom redu Vijeća ministara i prije nego što su konsultacije okončane, što ukazuje a izigravanje procedura, te da su javne konsultacije samo farsa, piše Transparency International BiH.

Kada je riječ o sadržaju Nacrta, odnosno verzije koja se nalazi na javnim konsultacijama, umjesto da otkloni ranije identifikovane probleme, nacrt ih dodatno osnažuje kroz, između ostalog, učvršćivanje etničke kvote u članstvu Vijeća, koje postaju trajno pravilo. Pored toga, zadržava se princip po kome se unaprijed utvrđuje raspodjela pozicija u odnosu na etničku pripadnost i instituciju iz koje se kandiduju nosioci pravosudnih funkcija, što je do sad u praksi već dovelo do manipulacija radi namještanje pozicija.

Umjesto da etničke kvote budu privremeni korektivni mehanizam, kako je preporučila Venecijanska komisija, nacrt ih trajno ugrađuje u zakon, čime one postaju trajno pravilo za izbor članova VSTV-a. Prelazne odredbe čak ostavljaju mogućnost da kvote ostanu na snazi do potencijalnog članstva u EU, pa i nakon toga, čime se dugoročno učvršćuje praksa izbora članova najvažnijeg pravosudnog tijela po etničkoj pripadnosti, umjesto stručnosti, iskustva i profesionalnog. Osim što se nacionalna pripadnost postavlja kao trajan instrument kontrole nad radom Vijeća, ovakav oblik političkog utjecaja može imati ozbiljne posljedice po njegovu nezavisnost i funkcionalnost u godinama koje dolaze.

Dodatni problem predstavlja činjenica da Pravilnik o postupku žrijebanja po ovom nacrtu donose VSTV i ministarstva pravde na državnom, entitetskom nivou i nivou Brčko distrikta, čime se izvršnoj vlasti daje direktan uticaj na ključni dio postupka imenovanja članova Vijeća, a od sastava Vijeća dalje zavisi primjena svih drugih odredbi zakona.

S druge strane, ključne procedure prepuštaju se podzakonskim aktima, a politički uticaj na izbor članova Vijeća ostaje moguć kroz netransparentne procedure izbora članova koji se biraju van pravosudne zajednice, od strane Vijeća ministara, Parlamentarne skupštine i advokatskih komora FBiH i RS.

Osim ovoga, VSTV bi svojim pravilnicima dodatno uređivao niz suštinskih odredbi koje se tiču, izbora izbornih komisija, postupaka imenovanja i napredovanja, te pravila za odstupanje od rang-lista. Ovako širok prostor za proizvoljno odlučivanje članova VSTV o sopstvenim obavezama, nadzoru i procedurama, kao i diskreciji koja se time stvara u pogledu imenovanja, neće doprinijeti jačanju odgovornosti i nadzora. Time se slabi ionako poljuljano povjerenje javnosti u integritet pravosuđa i nosilaca pravosudnih funkcija, imajući u vidu dosadašnju praksu u kojoj je VSTV sekundarnim propisima mijenjao smisao zakonskih normi.

Integritet i odgovornost članova Vijeća mogu ozbiljno biti oslabljeni time što se omogućava da članovi Vijeća preuzmu dužnost prije nego što se okončaju provjere imovine i interesa, što dovodi u pitanje zakonitost odluka u čijem donošenju su učestvovali, ako se naknadno dobije negativan nalaz provjera. Uz to, nacrt ne uvodi ni obavezan “period hlađenja” nakon isteka mandata, odnosno zabrane kandidovanja na određene pozicije, što znači da članovi Vijeća mogu odmah konkurisati za pravosudne funkcije o kojima su ranije odlučivali, te praktično vršiti uticaj na sopstveno imenovanje.

Uporedo sa nacrtom zakona o VSTV-u kojeg je uputilo Ministarstvo pravde BiH, stranke Trojke su saopćile kako su i njihovi kadrovi predložili svoj prijedlog zakona. Prema zvaničnim stavovima VSTV-a, i predloženi zakon stranaka Trojke podrazumijeva uvođenje etničkih kvota u VSTV, kao i odredbe koje su u suprotnosti za Zakonom o krivičnom postupku BiH.

Kada je u pitanju predloženi zakon o izmjenama Zakona Sudu BiH, on, također, ne ispunjava osnovne zahtjeve Brisela. Naime, ovim zakonom nije predviđeno osnivanje Apelacionog suda BiH, već se samo mijenjaju odredbe koje se odnose na izbor sudija Apelacionog odjeljenja Suda BIH. Tako bi, prema prijedlogu, sudije tog suda birao VSTV, dok bi odjeljenje nastavilo djelovati u okvirima Suda BiH.

Prema informacijama Istrage, ministri iz RS-a sada insistiraju da se na dnevni red vrati prvobitni prijedlog zakona o sudovima BIH prema kojem bi bio formiran Apelacioni sud čije bi sjedište bilo na Palama.