Tri decenije nakon rata još govorimo o izbjeglicama: Ko ima interes da se povratak nikada ne završi?

(Patria) - Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH zastupnici su trebali raspravljati o Prijedlogu Zakona o dopunama Zakona o raseljenim licima i izbjeglicama. Međutim, u posljednjem trenutku Vlada Federacije BiH povukla je ovu tačku s dnevnog reda.

Više od 110.000 građana BiH i dalje nosi zvanični status izbjeglice ili raseljene osobe, iako je rat završen prije tri decenije.


Kajan: Zašto ovo nije urađeno prije 25 godina?

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Sanel Kajan (DF) poručuje kako je neprihvatljivo da se 2025. godine još uvijek govori o ovim pitanjima.

- Je li moguće da o izbjeglicama pričamo 2025. godine, 30 godina nakon završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu?!

Umjesto da razgovaramo o formiranju Ministarstva za mlade i porodicu na nivou Federacije BiH, mi se vrtimo u začaranom krugu posljedica rata. Proces povratka odavno je trebao biti dovršen - kaže Kajan u razgovoru za Novinsku agenciju Patria (NAP).



U Prijedlogu zakona, koji su zastupnici imali priliku vidjeti, piše i da će Federalno ministarstvo zajedno s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, vladama Rs i Brčko distrikta, unutar Komisije za izbjeglice i raseljena lica, usaglašavati kriterije za odabir korisnika pomoći i rekonstrukciju povratka.

- O čemu mi pričamo? Zašto ovo nije urađeno prije 25 godina - upitao je Kajan.

Podsjeća i da su revizori još od 2021. godine upozoravali na neefikasnost i netransparentnost sistema pomoći povratnicima, no stanje se nije značajnije mijenjalo.



Prijedlog zakona uvodi i novi član 11a kojim se definiše da održivi povratak obuhvata ekonomsko osnaživanje povratnika, razvojne projekte, socijalne i humanitarne programe, te druge vidove podrške reintegraciji.

- Nije ovo 1997. godina. Pomozite ljudima koji su se odavno vratili na svoje i koji su u problemima, a mole vas da reagujete na nepravdu koju doživljavaju. Nije se radilo planski na održivom povratku.

Tako je i tamo gdje je povratka bilo, stanje postalo gore nego na samom početku. Time ne samo da se legaliziralo etničko čišćenje, već se ono nastavilo i u miru. Potrošene su milijarde, a mi još uvijek pričamo o povratku - navodi Kajan.



Kao primjer naveo je pojedine hercegovačke gradove, gdje udruženja povratnika - ili, kako je pravilnije reći, starosjedilaca i autohtonih porodica - trpe diskriminaciju i ponižavanje od strane lokalnih vlasti.

Bosna i Hercegovina danas ima 14 različitih ministarstava i uprava koje se bave izbjeglicama i prognanicima - na državnom nivou, u oba entiteta, u Brčko distriktu i kantonima.



Kajan podsjeća i da se 2016. godine Vlada FBiH kreditno zadužila 41 milion eura za zatvaranje kolektivnih centara u Mostaru i Konjicu, ali da se do danas ništa suštinski nije promijenilo.

Kolektivni centri i dalje postoje, u još gorem stanju nego ranije, dok njihovi stanari žive u sve težim uslovima.

Prema dostupnim podacima, u BiH i dalje postoji više od 100 kolektivnih centara. Rok za njihovo zatvaranje pomjeran je s 2020. na 2022. godinu, ali ni 2025. to nije realizirano.



- Izbjeglice u vlastitoj zemlji sumnjaju da će se ovaj proces ikada okončati. A čini se da od svega najveću korist imaju upravo silna ministarstva, agencije i uprave koje na ovome parazitiraju - zaključuje zastupnik Kajan u razgovoru za NAP.

(D.K.)