Bosna i Hercegovina ponovo u areni političke i diplomatske bitke u Evropi: Između 'ruskog sveta' i zapadne stabilokratije

‣ Šta je sve rečeno na jučerašnjoj redovnoj sesiji Kruga 99 o temi "Internacionalni pritisci i otpor moderne bosanske države"?

‣ Bosna i Hercegovina poslije ruskog diplomatskog udara od 9. septembra i, prije Konferencije o Balkanu u Irskoj od 8. oktobra.

Za NAP piše: Fuad Đidić

Kada u dva mjeseca dobijete čak tri diplomatske inicijative za BiH i Balkan, pitate se što se to dešava!? Šta je posrijedi!? Kakvi su planovi!? Otvara li internacionalna zajednica, slučajno ili promišljeno, posljednje diplomatsko poglavlje za našu zemlju?

Prva diplomatska inicijativa stigla je iz Turske, potom iz Italije, i treća iz Velike Britanije - kao predsjedavajuće Berlinskog procesa za 2025. godinu.

Bosna i Hercegovina je ponovo u areni političke i diplomatske bitke u Evropi. Ova bitka je prevashodno za interese velikih koji traže svoje mjesto u svijetu koji se rapidno mijenja. Na nama je da "otvorimo oči" i pokažemo svoju hrabrost i viziju zemlje koju stvarno želimo i za koju se stvarno vrijedi boriti.

Prvo je Turska krajem jula 2025. pokrenula novu diplomatsku inicijativu za Balkan - "Balkansku mirovnu platformu". Prvi inauguralni sastanak održan je u Istanbulu 26. i 27. jula. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, koji je predsjedavao sastankom, najavio je da će se platforma neformalno sastajati svakih šest mjeseci.

Prvi domaćin je bio Istanbul. Sastanak je okupio visoke zvaničnike iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije. Cilj platforme koju predvodi Turska je promovisanje dijaloga u regionu, čija stabilnost i sigurnost nisu ključne samo za Tursku, već i za Evropu.

U saopštenju MVP-a Fidana između ostalog je rečeno: "Zapadni Balkan je regija u kojoj Rusija i zapadne sile održavaju poseban strateški interes. U tom kontekstu, Turska se ne pozicionira ni kao protivteža Rusiji, ni kao alternativa EU ili SAD-u. Umjesto toga, nastoji igrati ulogu stabilizirajuće sile".

Turska platforma zasniva se na uvjerenju kako države Zapadnog Balkana dijele iste težnje za pridruživanje EU i NATO-u. Ova činjenica za tursku diplomatiju je osnova preko koje Turci, u novim sigurnosnim okolnostima u Evropi, žele pokazati svoju "usklađenost sa ciljevima Zapada".

U suštini, Turska poslije ovjeravanja svog ekstenzivnog vojnog prisustva u regiji želi ovim važnim dokumentom ovjeriti i svoje diplomatsko prisustvo, i snagu u regiji.

Giorgia Meloni je prilikom posjete Srbiji 5. augusta 2025. godine najavila "Italijansku mirovnu inicijativu". Međutim, ni mjesec dana kasnije nisu otkriveni detalji ove najave.

Značaj posjete Meloni sagledan je kontekstu njenih odličnih i bliskih odnosa sa američkim predsjednikom Trumpom. Njena posjeta Beogradu u sam cik čuvenog italijanskog "ferogosta" protumačena je u kontekstu urgentnih napora internacionalne zajednice da očuva stabilnost regiona i ne dozvoli bilo koju vrstu nemira ili sukoba.

Posebno indikativan za posjetu Meloni bio je tajming susreta američkog državnog sekretara Rubija sa srbijanskim MVP-om Markom Đurićem. Svi dobri ponavaoci regije ova dva susreta su protumačili kao koordiniranu i dobro osmišljenu diplomatiju dva bliska saveznika - Meloni i Trumpa. Meloni se u Beogradu zadržala samo jedan dan, i time samo potvrdila urgentnost inicijative i poruke koje je donijela u regiju.

Meloni se u nekoliko navrata referirala na "ponovno ujedinjenje Balkana" iako je, kako tvrde italijanski izvori, svjesna "složene geopolitičke zagonetke Balkana". Isti izvori su nas uvjeravali kako je primarni cilj italijanske diplomatije da bude "most" između Zapadnog Balkana i evropskih institucija, i da ne dozvoli zaostajanje u procesu EU integracija.


Meloni u posjeti Srbiji

Očigledno da su se u BiH susrele dvije diplomatske inicijative - Turske i Italije, dvije zemlje koje imaju izvanrednu saradnju u vojnoj industriji i ugovore teške milijarde dolara.

Italija koristi "inicijativu" da ojača svoj predominatno "desni" uticaj u EU, a Turska putem "platforme" želi da redefiniše svoje odnose sa Evropom.

Obje zemlje - i Turska i Italija - pozvale su se na svoje jako diplomatsko prisustvo u regiji. Niti jedna od ove dvije sile, međutim, nije se javno pozvala na zemlju koju koristi kao "ulaz" ili "kapiju" za implementaciju inicijative.

Nezvanično, zemlja na koju najviše računaju je Albanija koja je odnedavno dobila status ključne članice NATO-a na Balkanu. Ova zemlja je uz pomoć Turske postala "najveće središte industrije dronova za Evropu", a za Italiju Albanija je sa novom NATO zračnom bazom Kučova (otvorena u martu 2024.) i NATO pomorskom bazom od posebnog strateškog značaja.

No, obje sile imaju istu procjenu - da je zapravo Srbija politički ključ za "repozicioniranje Zapadnog Balkana" u novim sigurnosnim izazovima koji proizilaze iz sukoba Rusije i Ukraine.

Dakle, garanciju za uspjeh vlastitih multilateralnih inicijativa i Turska i Italija traže prevashodno kroz jačanje bilateralnih diplomatskih kanala i sa Srbijom, ali i sa Albanijom.

I Turska i Italija, međutim, BiH vide kao medij tzv. meke diplomatije, što znači jačanje i razvoj tradicionalnih kulturnih veza, iako obje zemlje imaju svoje vojne kontigente unutar formacija EUFOR-a u Sarajevu.


David Lammy

Samo nekoliko dana poslije posjete Meloni i najave o ideji ponovnog "ujedinjavanja Balkana", uslijedila je nova diplomatska inicijativa koju je saopštila Britanija. Ova britanska inicijativa za BiH i Zapadni Balkan vrlo diplomatski je bila najavljena od strane tada odlazećeg njemačkog ambasadora u Sarajevu.

Britanija je najavila Konferenciju balkanskih zemlja za 8. oktobar 2025. godine u Irskoj. Očekuje se učešće čak 15 evropskih zemalja. Određeno je mjesto održavanja u Belfastu, na starom imanju dvorca Hillsborough u kojem su se zbili neki od ključnih događaja u britanskoj i irskoj politici.

Da podsjetimo: na ovom mjestu potpisan je mirovni sporazum na Veliki petak u maju 1998. godine poslije višedecenijskih sukoba dvije zajednice u Sjevernoj Irskoj.

Prošlonedeljni odlazak Davida Lammyja, koji je pažljivo pripremao ovu konferenciju i posjetio Sarajevo 6. maja 2025. godine, bacio je veliku sjenu na njen puni uspjeh. Umjesto njega, konferencijom će, po svemu sudeći, predsjedavati nova šefica britanske diplomatije, donedavna ministrica unutrašnjih poslova Britanije Yvette Cooper, bez ranijeg iskustva u vanjskim poslovima.

Ohrabruje, međutim, prisustvo nekoliko karijernih diplomata iz britanskog vanjskog servisa, kao i nove mirovne posrednice za Balkan - gđe Pierce. U saopštenju Britanske vlade izdatom u vezi s ovom konferencijom između ostalog se kaže:

"S obzirom na neriješene sporove i rastuće etničke napetosti na Zapadnom Balkanu koji potkopavaju evropske aspiracije te regiju čine ranjivom kada je riječ o štetnom uticaju, ministar vanjskih poslova će iskoristiti iskustva mirovnog procesa i praktičnih primjera kohezije između različitih zajednica prisutnih u Sjevernoj Irskoj danas".

Što možemo očekivati od ovog događaja, pogotovo poslije "pravog ruskog diplomatskog udara" na BiH u režiji MVP-a Lavrova od 9. septembra 2025. godine u Moskvi?

Istini za volju, naša očekivanja su pomiješana. Jedan od važnih kreatora ovog sporazuma bio je američki senator George Mitchell uz značajnu pomoć pravnog eksperta Jonathana Powella koji se sada nalazi u kabinetu premijera Keira Starmera. Po svemu sudeći, Starmerov savjetnik će ponovo izaći za prijedlogom za Balkan, ili posve konkretno - za BiH.

Ovaj važan diplomatski događaj za dalju sudbinu BiH, ali i Balkan, pokazat će da li britanska diplomatija, ovoga puta bez podrške nekog iz Američkog kongresa, ima dovoljno snage da se u pogledu rješenja pitanja BiH "oslobodi starih modela" i odbaci koncepte, recimo, "konstitutivnih naroda" koji pripadaju prošlosti.

Nagađa se da bi Britanija mogla ponuditi "konsocijacijski model", ili prevedeno - federalizaciju BiH sa trećim entitetom. Ova inicijativa bi sa tim prijedlogom bila slika jednog drugog vremena i drugog reda stvari i pokazala bi Britaniju kao zemlju "zarobljenu u prošlosti", umjesto "zemlju otvorenu" za novu vizije Evrope ali i Balkana.

Zašto ne ponuditi viziju BiH kao moderne evropske države u kojoj će biti primijenjene sve presude Evropskog suda za ljudska prava? U interesu je same Britanije, ali i cijele Evrope da otvori put za BiH.

Naša poruka je: došao je trenutak da učinite BiH zemljom sposobnom da se brani, zemljom koja će imati snage da se u potpunosti prilagodi evropskim standardima odbrane, zemljom koja će dati svoj doprinos a ne biti teret u odbrani i sigurnosti cijele regije. Dajte nam mogućnost da u interesu Evrope odbranimo cijelu zemlju a ne da branimo rasparčane i odvojene dijelove zemlje - za tuđe interese.

Evo što je naša vizija, evo ideja koja bi bila naša vodilja. Poslušajte što je ambasador Britanije u BiH rekao u razgovoru sa zamjenikom gradonačelnika Bugojna u januaru 2025. godine. Nakon odvojenih sastanaka s načelnikom i njegovim zamjenikom, britanski ambasador Reilly je poručio da "konstitutivnih naroda u BiH jednog dana neće biti" jer je to "element kojeg se BiH mora odreći" na putu prema članstvu u Evropskoj uniji, što je "šokiralo" Miroslava Zelića iz HDZ-a BiH.

Ambasador Reilly je praktično pokazao kako jedan evropski diplomata može da se prilagodi novom redu stvari. Kada je državni sekretar Lammy u Sarajevu nagovijestio proaktivni angažman Britanije, nadamo se da je imao na umu što je nekoliko mjeseci ranije u razgovoru sa Zelićem rekao njegov ambasador u Sarajevu.


Ambasador Reilly

U okolnostima tri diplomatske inicijative, susret ruskog MVP-a Lavrova sa Dodikom u Moskvi od 9. septembra 2025. imao je karakter pravog "diplomatskog udara" na BiH, ali i na pomenute inicijative.

Rusija je ovoga puta obznanila svoje direktno uključivanje u BiH pod izlikom očuvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Utisak je, međutim, da još nismo u dovoljnoj mjeri ispravno shvatili razmjere ovog ruskog "diplomatskog udara" na BiH.

Rusija je, za razliku od Turske, Italije ili Britanije, suspendovala svoju posredničku ulogu. Lavrov je pokazao da ne želi pronalazak nikakvog diplomatskog rješenja. Koristeći izliku za odbranom izvornog Dejtona, on je na više načina udario jake diplomatske šamare, prije svega zapadnim zemljama, a potom Bošnjacima - posebno.

Tako je ruski MVP na slučaju BiH promijenio sam koncept diplomatije, u dobroj mjeri kršeći i sam narativ dejtonskog vokabulara, iako su se "zaklinjali" u njegovu odbranu. Lavrov je govorio o "izvornom Dejtonu" po istom modelu kao što je Putin govorio o "izvornoj Jalti", čime je ruski predsjednik pravdao vojnu aneksiju Krima iz 2014. godine.

Prvi puta Lavrov je Bošnjake prozivao kao "muslimane", i tako je ovaj diplomata svjetskog ranga prihvatio Dodikov militantni vokabular, a Federaciju BiH nazvao "muslimansko-hrvatska Federacija" u trenutku dok je Dodik u njegovom prisustvu zatražio "treći entitet za Hrvate".

Ovim činom Lavrov je suspendovao političku kredibilnost i mjesto jednog naroda u BiH. On je tako ohrabrio hegemonijske aspiracije posebno Srbije prema BiH. Očito je kako se ovaj diplomatski incident ministra Lavrova uklopio u imperijalne ambicije Rusije na Balkanu, i da dolazi samo nekoliko dana poslije boravka Putina u Kini na vojnoj paradi i sastanku Šangajske organizacije za saradnju (SCO).

Sve o čemu je Lavrov brinuo je širenje imperijalnog pravoslavnog ruskog uticaja u BiH. Lavrov čini ono što je polupijani Jeljcin rekao na samitu u Vancouveru 3. aprila 1993. dok je sa Clintonom krstario obalom ovog kanadskog grada. Tada je Jeljcin tokom pregovora o sferi ruskog uticaja na Balkanu u samo vrijeme ručka o Bosni i Hercegovini govorio kao o "ruskoj oblasti".

Nije, dakle, ovakav vokabular bio lapsus Lavrova već povratak korijenima ratne ruske diplomatije prema BiH, kao i otkrivanje mnogo oštrijeg stajališta prema Zapadu uopšte. To je vokabular eskalacije i utjerivanja straha u kosti. S ovim vokabularom Lavrov je jezikom bizantijske diplomatije abolirao Dejton i pokazao da na umu ima neki drugi - nazovimo ga "geografski" plan poznat kao "ruski pravoslavni svet".

Sam sastav delegacije koju je primio Lavrov ilustracija je razmjera ovog opasnog ruskog zaokreta prema Bosni i Hercegovni. Osim ministra unutrašnjih poslova Rs Željka Budimira, sastanku je prisustvovao - ne ambasador BiH u Moskvi, već šef predstavništva Rs u Moskvi Duško Perović sa pravnikom Slavkom Mitrovićem.


Dodik sa Lavrovom

Želimo ovom prilikom ukazati i još na neke bitne detalje iz Lavrov-Dodikove mamutske 65-minutne konferencije za štampu u Moskvi od 9. septembra 2025. godine, koji su izmakli pažnji naše javnosti.

Lavrov je na ovoj konferenciji na pitanju Bosne i Hercegovine prešao "psihološki rubikon". On je po prvi put optužio Zapad da radi protiv "ortodoksno-pravoslavnog sveta". Također, Lavrov je po prvi put govorio o evropskom "anti-slavenstvu".

Ovo je bio presedan. To je vrlo jasna poruka: dominacija Zapada, unipolarni svijet kojeg vi držite je - gotov. Lavrov je iskoristio Bosnu i Hercegovinu kao i napad na Kancelariju visokog predstavnika kao medij preko kojeg će poslati Zapadu poruke o nastajanju novog "multipolarnog svijeta" u kojem je "pravoslavni svijet" jedan od više njegovih polova.

Skoro fanatične i potpuno neopravdane kritike kancelarije OHR-a i visokog predstavnika Christiana Schmidta kojeg su na ovoj skandaloznoj konferenciji za novinare nazivali "Hitlerom" ili "gaulaterom" malo ima veze sa samim Schmidtom, koliko ima veze sa porukom koju su poslali Zapadu - "jeste li spremni za svijet u kojem niste više neupitni vladari..."

Zanimljivo je kako se Lavrov u potpunosti na ovom mjestu složio sa Dodikovim cionističkim advokatom Ericom Zellom. Ovaj internacionalni advokat 21. jula 2025. oglasio se u izraelskim novinama Ynetnews sa tekstom "Kako manjine pružaju otpor islamističkoj centralizaciji" u kojem je oštro kritikovao visokog predstavnika u BiH. Kritike na račun Schmidta upućene iz Izraela su iznesene u vidu optužbi kako on "lišava Republiku srpsku kontrole nad mineralnim bogatstvima".

Cionistički advokat Eric Zell, koji, eto, kada je u pitanju BiH, uživa i podršku Lavrova, vlasti u Sarajevu opisao je kao "islamističku vladu", a Dodikove koalicione partnere - Trojku - nazvao "smrtnom opasnosti slobodarskim ambicijima Republike srpske u njenoj borbi za autonomiju..."

Neovisno od ovih koincidencija ruske diplomatije sa cionizmom, diplomatija ministra Lavrova u svojoj suštini je zapravo učenje najbližeg Putinovog filozofa - Aleksandra Dugina. Lavrov je ove ideje Dugina kada govori o BiH projicirao na Balkan primjenom njegovog učenja o jednom polu novog svijeta kojeg vidimo kao "pravoslavni svijet".

Ne treba propustiti detalj kako je ova neobično duga konferencija za štampu započela zahvalom Lavrova bivšem predsjedniku Rs Dodiku zbog napretka izgradnje srpsko-ruske pravoslavne crkve u Banjaluci. Lavrov je otprilike rekao: "Mi ćemo dati unutrašnje radove a vama hvala za materijal kojeg ste osigurali za vanjske radove..."

Dakle, Bosna i Hercegovina je danas poprište sukoba dvije dijametralno oprečne doktrine. Doktrina "ruskog sveta" ogorčeno se hrve sa doktrinom "stabilokratije" koju zagovara Zapad. Na jednoj strani nalaze se Rusija i Srbija, odnosno osovina MBB - Moskva, Beograd i Banjaluka, dok se na drugoj dijametralnoj oprečnoj nalaze Britanija, Njemačka, Italija i dijelom Turska.

Budućnost ove zemlje u optici zapadne doktrine sagledava se kroz očuvanje "konstitutivnosti", "dogovora naroda", "koncesija", dok se budućnost ove zemlje u doktrini "ruskog sveta" sagledava kroz stalno "političko pokroviteljstvo", "predominaciju pravoslavnog pola", "okončanje zapadne dominacije" - kako je tragom filozofije Aleksandra Dugina najavio Lavrov u Moskvi.

Rusija svoju diplomatiju prema Bosni zasniva u suštini na strahu - "samo ako se nas bojite možete biti dobri sa nama", dok Zapad svoju diplomatiju zasniva na očuvanju balansa putem vojnih jedinica EUFOR-a i Kancelarije visokog predstavnika.


Mapa Bosne i Hercegovine

Mi, građani Bosne i Hercegovne, mi u Krugu 99, koji izražavamo kritičku misao javnosti, nudimo, predlažemo - model budućnosti moderne Bosne i Hercegovine. Model Bosne i Hercegovine zasnovane na evropskim standardima, na implementiranim presudama Evropskog suda za ljudska prava. Mi smo to zapisali u našem krunskom dokumentu "Bijeloj knjizi o sigurnosti", kao i u Prijedlogu nacrta novog Ustava Bosne i Hercegovine kojeg ćemo saopštiti javnosti vrlo brzo.

Mi govorimo upravo o onoj BiH o kojoj je, namjerno ili posve slučajno, progovorio britanski ambasador. O zemlji u kojoj se vlast i privilegije ne dobivaju samo na osnovu pripadnosti konstitutivnom narodu. Zemlji u kojoj se za vlastiti politički status treba izboriti u političkoj areni.

Imperativ Zapada danas u BiH jeste da pravilno razumiju igru koju igra Rusija ovdje. Mi se suočavamo sa temeljnim i nepovratnim iskušenjima u pronalaženju izlaza iz sadašnjeg beznađa i apatije građana.

Ako hoćemo da preživimo kao zemlja u ovakvom svijetu moramo biti hrabri i mnogo odlučnije tražiti podršku demokratskog svijeta za Bosnu i Hercegovinu po mjeri evropskih standarda.

Bosna i Hercegovina i njen opstanak jeste lakmus papir za Zapad. Ali, i test koliko Rusi mogu ići dalje u promociji svoje doktrine imperijalnog širenja.