Glasanje opozicije iz Rs na jučerašnjim hitnim sjednicama pokazalo je da nema istinske volje za rješavanje slučaja povratka Darka Ćuluma na mjesto direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Opozicija iz Rs na 26. hitnoj sjednici nije podržala zahtjev za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) čime se u budućnosti spriječili scenariji kao što je to slučaj sa Darkom Ćulumom ili u slučaju kada nema ni zamjenika direktora.
Na 27. hitnoj sjednici koja je održana jučer, opozicija iz Rs jedino nije podržala zaključke oko SIPA-e, dok je podržala one oko kupovine zgrade za UIO i pokretanja procedure imenovanje ministra sigurnosti (Nebiojša Vukanović).
Opozicija iz Rs nije pretjerano ni učestvovala u raspravi oko povratka Darka Ćuluma, dok su se najmanje troje SNSD-ovaca aktivno uključili i stali u zaštitu Ćuluma.
I dok u Parlamentu BiH nema volje da se slučaj Ćulum izvede na čistac, zabrinjavajuća je i šutnja Tužilaštva BiH. Na upite Detektora o zakonitosti povratka Ćuluma, kao i o krivičnim prijavama koje su državni zastupnici podnijeli protiv Ćuluma Tužilaštvo BiH nije dostavilo odgovor.
Za jedan od predloženih zaključaka u vezi SIPA-e bila su četiri glasa za iz Rs, a glas Darka Babalja mogao je presuditi, no on je bio suzdržan.
Kako je najavio predsjedavajući Doma Denis Zvizdić, Kolegij će kao komisija o ovim zaključcima odlučivati naredni put.
A zaključci glase: Predstavnički dom PSBiH traži od odgovornih službenih lica i nadležnih službi u SIPA-i da, u skladu sa članom 119. tačka 1. Zakona o policijskim službenicima (“Sl. glasnik BiH”, br. 27/04, 63/04, 5/06, 58/06, 15/08, 63/08, 35/09 i 07/12), kojim je jasno utvrđeno da policijskom službeniku prestaje radni odnos i automatski gubi status policijskog službenika u slučaju kada svojevoljno podnese ostavku, hitno donesu rješenje o prestanku radnog odnosa Darku Ćulumu, s danom 18. 3. 2025. godine, jer je tog dana svojevoljno dao otkaz i drugi Predstavnički dom PSBiH traži od Vijeća ministara BiH da hitno, u skladu sa članom 55a. st. 2. i 4. Zakona o upravi (“Sl. glasnik BiH”, br. 32/02 i 72/17), imenuje vršioca dužnosti direktora SIPA-e.
Na usaglašavanje Kolegiju Doma, radi nedostatka entitetske većine, upućen je i prijedlog zaključka poslanika Nihada Omerovića koji glasi:
„Predstavnički dom PSBiH poziva Tužilaštvo BiH da provede zakonom propisane radnje iz svoje nadležnosti, a vezano za postupanje bivšeg direktora SIPA-e, kao i odgovornih lica unutar Vijeća ministara BiH za radnje koje se odnose na neimenovanje direktora SIPA-e nakon što je Darko Ćulum samovoljno napustio poziciju direktora SIPA-e.”
A dok se zaključci kisele, Ćulum od 14. jula obavlja funkciju direktora. Tako je baš jučer dok je u Parlamentu trajala rasprava o njegovom statusu, Ćulum boravio u posjeti Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (Agencija), gdje mu je domaćin bio direktor Marko Vujević. Ćulum je posjetio i 15 kadeta SIPA-e koji se školuju za čin mlađi inspektor i 15 kadeta koji se školuju za čin policajac.
Ćulum je 18. marta podnio ostavku na mjesto direktora SIPA-e vodeći se pozivom rukovodstva Rs da se napuste institucije koje je Narodna skupština Rs proglasila neustavnim i zabranila im rad na teritoriji entiteta Rs. Osim SIPA-e, to su VSTV, Sud i Tužilaštvo BiH. Iako je Ustavni sud BiH 7. marta donio privremenu mjeru kojom je van snage stavio te zakone, a krajem maja i konačnom odlukom, za Ćuluma očito ne važe odluke Ustavnog suda BiH. Ćulum je napustio SIPA-u bez da ga je Vijeće ministara BiH razriješilo dužnosti. Skoro četiri mjeseca se nije pojavio u sjedištu SIPA-e u Lukavici, a svoj povratak je najavio 9. jula, samo nekoliko dana nakon što se Milorad Dodik pojavio na Sudu BiH i kada mu je ukinuta mjera pritvora. Upravo 9. jula su isti postupak prošli Nenad Stevandić i Radovan Višković. Sva trojica se sumnjiče za napad na ustavni poredak. Iako je Ćulum jedan od direktnih izvršilaca naloga politike, on se bez ikakve sankcije vratio u SIPA-u. No, čini se da ni međunarodnu zajednicu više ne zanima pravni i ustavni poredak BiH.