Je li ponedjeljak Dan D za Univerzitet u Sarajevu: Sila nad pravom ili prav(n)a sila

Piše: Amra Vrabac

Rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović uputio je još jedno pismo članovima Senata UNSA nakon što im je u petak uputio prvi dopis u kojem ih upoznaje sa zahtjevom za održavanje vanredne sjednice Senata UNSA, a koju je tražilo 13 dekana, te im je ponudio dva termina.

Novo pismo stiglo je nakon informacija da 13 dekana ima namjeru u ponedjeljak održati vanrednu sjednicu oglušujući se na dopis rektora, na kojoj bi izabrali vršioca dužnosti rektora.

No, za ovih 13 dekana pravne norme očito ne važe, pa su krenuli u svrgavanje rektora Zaimovića mimo procedura koje propisuje Statut UNSA.

Da bismo pojasnili aktuelnu situaciju i kako je došlo do ovog previranja unutar Senata UNSA-e vratit ćemo se nekoliko mjeseci unazad.

Za rektora UNSA bila su prijavljena dva kandidata. Almira Hadžović-Džuvo i Tarik Zaimović. Tokom predizbornog perioda protiv Zaimovića bila je pokrenuta prava operacija. Treba napomenuti da je Zaimović bio prorektor za finansije UNSA u mandatu Rifata Škrijelja i do prijave na konkurs za rektora nije bio predmet nikakvih provjera. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, odnosno inspektori za visoko obrazovanje, češljaju dokumentaciju prorektora Zaimovića, njegovu diplomu, izbor u zvanje, a sve s ciljem eliminacije iz utrke za rektora. S druge strane, prosvjetni inspektori nisu pak provjerili kako se druga kandidatkinja profesorica Hadžović-Džuvo vratila na UNSA nakon što je prije nekoliko godina napustila Medicinski fakultet gdje je smijenjena sa mjesta dekanese i ko joj je to omogućio.

Nakon što je okončan izbor rektora i Zaimović pobijedio Hadžović-Džuvo u drugom krugu glasanja sa razlikom od tri glasa (24:21), odluku o izboru rektora donio je Senat UNSA 3. jula 2024. godine. U periodu od 30 dana nadležnom sudu nije podnesen tužbeni zahtjev za poništenje te odluke. Na to je precizno u pismu dekanima i članovima Senata podsjetio i rektor Zaimović.

Iako bi se moglo problematizirati postupanje Općinskog suda u Sarajevu zašto je odbijen upis u sudski registar rektora kao ovlaštenog lica za zastupanje, važno je napomenuti da ta procedura još nije okončana. Kako je za Patriju potvrđeno iz Općinskog suda 9. decembra sa žalbom Univerziteta u Sarajevu predmet je predat Kantonalnom sudu u Sarajevu, a postupanje se očekuje već naredne sedmice.

Zaimović u svom dopisu članove Senata upoznaje i sa činjenicom da bi odluke koje se donose izvan odredbi Statuta mogle rezultirati nesagledivim posljedicama po sve nas, i da sva otvorena pitanja trebaju riješiti zajedno na Senatu. Upravo zato je ponudio termine za održavanje vanredne sjednice.

Inače, odluku Senata o izboru rektora može poništiti Sud ili sam Senat ali u jasno propisanoj proceduri, a ne KUIP i Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS što su oni uradili donoseći rješenja po kojem naređuju da se poništi izbor rektora Tarika Zaimovića i konkurs za izbor rektora.

„Ne smijemo dopustiti da odluke Senata budu politička pijaca koju neki ministar prihvata ili ne prihvata, te odlučuje da prihvati ili ne. Ukoliko mi kao Senat, bez zakonskog uporišta, prihvatimo da “izvršnost” nekog rješenja bez posebne odluke organa koji je donio odluku po automatizmu znači i da je sama odluka stavljena van snage, uvodimo pravnu nesigurnost sa nezamislivim posljedicama. A u sudskim postupcima sud će cijeniti odredbe Statuta, a pitanje “izvršnosti” isključivo u narativu samog rješenja inspekcije – a nikako kroz mišljenje ministrice koja je nenadležna za ova pitanja“, naveo je Zaimović.

Ono što treba istaći je da je inspekcija počela djelovati tokom septembra, a nakon što je zaprimila više „anonimnih predstavki“ o samom izboru rektora. Pitanje je šta je KUIP toliko čekao i zašto se nakon odluke Senata UNSA o izboru rektoru krenulo u svrgavanje Zaimovića.

„KUIP je dana 6.12. proveo kontrolni nadzor u kojem je konstatovao da će Inspektor djelovati u skladu sa članom 89. Zakona o inspekcijama donoseći zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja u upravnoj stvari, na koji Univerzitet ima pravo žalbe Ministarstvu, kao drugostepenom organu, kao i na kasniju sudsku zaštitu pokretanjem upravnog spora. Do danas nije izdat “zaključak o prinudnom izvršenju““, naveo je dalje rektor Zaimović u dopisu članovima Senata.

Nakon što nije uspio plan da se uz pomoć KUIP-a i Ministarstva smijeni rektor Zaimović, pribjeglo se represiji na sve uposlenike Univerziteta u Sarajevu blokirajući isplatu plaća za 2.700 uposlenih. Cilj je bio izazvati gnjev uposlenih i taktički ga usmjeriti na rektora Zaimovića što je i pokušala ministrica visokog obrazovanja Adna Mesihović na sjednici Skupštine KS u srijedu 11. decembra.

Svjesni političkih igara oko Univerziteta u Sarajevu i određenih centara moći čiji su ministri blokirali isplatu plaća (ministrica za visoko obrazovanje Adna Mesihović i ministar finansija Afan Kalamujić dolaze iz pokreta Za nove generacije na čijem je čelu Damir Marjanović), Sindikat UNSA je jasno potcrtao da je neprihvatljivo da se problemi između osnivača i Univerziteta prelamaju preko leđa uposlenih. Jasno su upozorili Vladu KS da će u slučaju da ponovo dođe do blokade isplate plaća organizirati i štrajk upozorenja i generalni štrajk, a protiv odgovornih podnijeti krivične prijave.

Kada se pogleda spisak dekana koji su potpisali zahtjev za održavanje vanredne sjednice uočljivo je da među potpisnicima nema dekanese Pravnog fakulteta UNSA Zinke Grbo. Ako takav zahtjev nije potpisan i od strane Pravnog fakulteta UNSA koji obrazuje pravnike i po logici može biti stvarni tumač pravnih propisa, onda se postavlja pitanje da li se ovdje radi o primjeni sile manjine nad zakonom i Statutom.

Članovi Senata UNSA imali su ranije priliku čuti mišljenje dekanese Grbo o određenim procedurama koje su pokrenute na sudu, pa se nameće pitanje da li onda bolje pravo razumiju dekani FASTO-a, Stomatološkog fakulteta ili inženjeri saobraćaja, mašinstva, nego dekanesa Pravnog fakulteta.

Raniji rektor Rifat Škrijelj u intervjuu za Patriju krajem septembra govorio je o pokušajima problematiziranja izbora rektora Tarika Zaimovića, ali i određenim blokadama i opstrukcijama projekata izuzetno važnim za razvoj Univerziteta u Sarajevu i kadrovsko jačanje. On je tada govorio i o pokušaju da se ponovo mijenja Zakon o visokom obrazovanju KS iz 2022. godine.

"Formiran je neki tim koji je trebao promijeniti ovaj zakon iz 2022. godine ili čak donijeti novi zakon 2024. godine. To je zamisao te političke opcije na čelu sa Damirom Marjanovićem. On je želio da Univerzitetu u Sarajevu prekroji sudbinu na način kako on to vidi političkim očima. Pri tome je ignorisao Univerzitet i njegove organe i tijela na kome se školovao. Jedan javni univerzitet kakav je UNSA ne može biti žrtva bilo čije individualne političke nakane. Marjanović i ministri koje je predložio i koji upravlja i Službom za zapošljavanje KS zaustavili su još jedan važan projekat Univerziteta. To je prijem 150 asistenata. Tražili smo da se kreira poseban projekat. Ne poticaji za zapošljavanje već iz novca Službe da se finansira. Oni to nisu htjeli i do dana današnjeg taj projekat nije ugledao svjetlo dana. Taj projekat ima kroz arhivu da je upućivan i dopunjavan dva puta prema ministrici. Uključujući i fiskalnu procjenu koliko nam treba novca za godinu, a koliko za četiri. A nama svaki dan odlaze profesori u mirovinu, imamo i napuštanje UNSA, ne tako često ali neko dobije neku bolju priliku. Zadnji put smo primili 150 asistenata 2018. godine", kazao je Škrijelj u septembru.

Univerzitet u Sarajevu poduzeo je sve pravne korake da zaštiti UNSA od različitih nasrtaja, pa bi u svakom slučaju trebalo sačekati pravosnažne odluke suda, a ne stvarati pravni haos sa nasilnim smjenama i izborima vršioca dužnosti. No, dok se poduzimaju različiti alati u obračunu pojedinaca sa rukovodstvom Univerziteta u Sarajevu, stranke koje čine vlast u KS šute na urušavanje najstarijeg univerziteta u BiH čiji su osnivač.