U Parizu prije 29 godina potpisan Dejtonski mirovni sporazum

(Patria) - Na današnji dan prije 29 godina u Parizu je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.

Tim dokumentom službeno je okončan četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta - Federacije BiH i Republike srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma - predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.

Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

- Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut - kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazum je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir.

Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje zemlje, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni.

- Nije donio niti političku, niti ekonomsku cjelovitost Bosne i Hercegovine. Nije donio jedan glas Bosne i Hercegovine u Evropskoj zajednici, odnosno EU, ni u međunarodnim okvirima.

Ako to analiziramo, onda moramo podvući jednu crtu između onoga što je bilo, onoga što je sada, i onoga što čeka Bosnu i Hercegovinu u budućnosti.

Naravno, o genezi samog Dejtonskog mirovnog sporazuma sada je bespredmetno u tom dijelu razgovarati zašto on ima svojih jako puno manjkavosti ili zašto on nije u potpunosti primijenjen na teritoriji Bosne i Hercegovine - kazao je ranije Jusuf Pušina, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova RBiH i savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića.

Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine u pregovorima za Dejtonski mirovni sporazum.

Ranije je izjavio da je Dejtonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove.

- Kada smo primljeni u UN 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritoriju. Dobro je pa smo u tome i uspjeli - rekao je ranije Silajdžić.

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar UN-a Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime EU.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine, kojim je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine kao države.

Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.