Utvrđen Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama

(Patria) - Vlada Federacije BiH na današnjoj je sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u FBiH koji će biti upućen u daljnju parlamentarnu proceduru.

Cilj zakona je zaštita žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te suzbijanje i prevencija ovog nasilja kojim se krše ljudska prava i slobode koja su zagarantirana ustavima, zakonima, Konvencijom Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici i prihvaćenim međunarodnim ugovorima.

Ovim zakonom je utvrđeno da je zaštita od nasilja od javnog interesa za Federaciju BiH, kantone, gradove i općine u Federaciji BiH. Također, njime se u zakonodavstvo Federacije djelimično preuzima Direktiva (EU) Evropskog parlamenta i Vijeća od 14.5.2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici.

Utvrđenim prijedlogom uređuje se zaštita od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, zatim osobe koje se u smislu ovog zakona smatraju članovima porodice, krug zaštićenih osoba, subjekti zaštite, specijalizirane usluge podrške, te postupak zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama i mjere za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.

Zakon, također, uređuje pomoć žrtvama, te mjere za sprečavanje nasilja od osoba koje su učinile nasilje, ulogu udruženja i fondacija u sistemu zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te saradnju svih subjekata koji su u funkciji zaštite od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.

Propisuje i prikupljanje podataka o njegovoj primjeni i osnivanje Komisije za praćenje primjene Zakona, te druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH.

Zaštita od nasilja uređena ovim zakonom i drugim zakonima i propisima, primjenjuje se u skladu sa međunarodnim ugovorima i standardima koje je prihvatila BiH, koji uređuju zaštitu od nasilja, a primjenjivat će se u svim slučajevima radi osiguranja najdjelotvornije zaštite prava žrtve nasilja bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.

Ovim zakonom naglašena je obaveza prijave nasilja koja se odnosi na socijalne, zdravstvene i obrazovane institucije. Uvode se i hitne mjere zaštite koje provode policijski organi, te mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi.

Kada je riječ o privremenom lišavanju slobode i zadržavanju, zakonom su predviđene veće ovlasti policiji. Također proširuju se obavezni elementi u zahtjevu za izricanje zaštitinih mjera, te se omogućava sigurnim kućama da se mogu osnovati kao ustanove.

Uvodi se i kazneno djelo kršenja zaštitnih mjera za koje je utvrđena kazna zatvora do tri godine, dok se kaznena politika za učinioce nasilja u porodici i nasilja prema ženama znatno pooštrava.

Između ostalog, Prijedlogom zakona je propisan postupak ostvarivanja zaštite prava žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a definiraju se i hitne mjere zaštite čija je svrha otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprečavanje ponavljanja nasilja, kao i zaštitne mjere, te zbrinjavanje žrtve.

Zakonom su, također, definirani i ostali oblici zaštite i pomoći koju ima žrtva nasilja, te uloga nevladinih organizacija u pružanju podrške žrtvama nasilja. Predlagač je propisao i obavezu vođenja evidencije i dostavljanja izvještaja Komisiji za praćenje primjene ovog zakona, vršenje nadzora nad njegovom primjenom, te prekršajne sankcije.

Predlagač u razlozima za donošenje ovog zakona podsjeća da su Komisija za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, te zastupnici u ovom domu Alma Kratina i Vibor Handžić sačinili Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici koji je 2022. godine usvojen u oba doma Parlamenta FBiH.

Pojašnjavaju da su, s obzirom na zastoj u donošenju ovog zakona, te tragičnih događaje nasilja u porodici i nasilja prema ženama koji su se dogodili u FBiH tokom 2023. i 2024. godine, Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo pravde, u svojstvu obrađivača, preuzeli tekst pomenutog nacrta zakona i nastavili proceduru na njegovoj daljnjoj izradi.

Dodaju da je nakon obavljenih konsultacija sa stručnom javnosti, promijenjen i naziv zakona, a kako bi se poslala jasna poruka o potrebi dodatne institucionalne zaštite ne samo porodice, već i žene kao ranjive kategorije.

Obrazloženo je da su prilikom izrade ovog zakona u obzir uzete i Preporuke o implementaciji Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici od 12.12.2022. godine, te da se nakon ratifikacije ove konvencije s ciljem unapređenja sistema zaštite od nasilja u porodici i žene pristupilo izradi potpuno novog zakona jer ista nije bila inkorporirana u zakonodavstvo Federacije BiH.

Dodaju i da je tokom izrade zakona na snagu stupila i Direktiva (EU) Evropskog parlamenta i Vijeća od 14.5.2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici, radi čega se pristupilo i dodatnom usaglašavanju zakona sa ovom direktivom.

Također, obrazloženo je da su u procesu izrade teksta zakona učestvovale sudije općinskih, kantonalnih i federalnih sudova, te kantonalni tužioci, dok su u procesu provođenja javnih konsultacija i rasprave i izrade učestvovale i doprinos dale i međunarodne organizacije u našoj zemlji (Vijeće Evrope, OSCE, UN Woman, UNFPA), zatim nevladinin sektor, kao i nadležne institucije i njihovi predstavnici sa različitih nivoa izvršne i zakonodavne vlasti.

Izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Kako je propisano ovim izmjenema i dopunama, ovim zakonom se u zakonodavstvu Federacije BiH djelimično preuzima Direktiva (EU) 2024/1385 Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385).

Glavni cilj ovih izmjena bio je implementacija Istanbulske i Lanzarote konvencije, što je sada gotovo u potpunosti integrirano u tekst zakona.

U utvrđenom tekstu zakona se sa 63 člana predlažu izmjene i dopune odredbi Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Između ostalog, cilj predloženih izmjena je pooštravanje kazni, naročito za krivična djela koja se tiču zaštite djece i porodice.

Novina je uvođenje i niza drugih krivičnih djela, kao što su spolno uznemiravanje, zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, uhođenje, odnosno i drugih djela koja se mogu zloupotrijebiti protiv djece. Uvodi se i novi vid izvršenja tog krivičnog djela, odnosno da je on moguć i putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Osim toga, jedna od novina u ovim izmjenama bit će onemogućenje otkupa kazne za krivična djela protiv slobode i spolnog morala, krivična djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, krivična djela protiv braka i porodice, na štetu djeteta.

U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da s obzirom da se nakon ratifikacije Konvencija Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici i Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe, ove konvencije nisu bile inkorporirane u krivično zakonodavstvo Federacije BiH, te cijeneći činjenicu da je u međuvremenu usvojena i Direktiva (EU) 2024/1385 Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385), pristupilo izradi sveobuhvatnih izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH s ciljem unapređenja zaštite djece, žena i porodice kao jezgre društva, te radi usklađivanja krivičnog zakonodavstva s evropskom pravnom stečevinom.

Predlagač podsjeća i da je 27.4.2022. godine Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, a koji je 21.7.2022. godine usvojio i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

U skladu s tim, federalni ministar pravde organizirao je i proveo javnu raspravu. U procesu javne rasprave pristigao je veliki broj komentara i sugestija za izmjenu Krivičnog zakona Federacije BiH koje je razmatrala ekspertna radna grupa.

Dodaju i da je prilikom izrade ovog zakona, obrađivač imao u vidu zaključak Parlamenta Federacije BiH, te Vlade Federacije BiH kojim je naloženo da se prilikom izrade ovog zakona pooštri kaznena politika u krivičnom zakonodavstvu Federacije BiH.