Američki dužnosnik upozorava: Rusija bi mogla lansirati drugi Oreshnik

(Patria) - Rusija bi u narednim danima mogla lansirati drugi nadzvučni balistički projektil u Ukrajini, ali Washington smatra da Oreshnik neće bitno izmijeniti situaciju u ratu, rekao je američki dužnosnik. Rusija nije komentarisala te navode.

- Procjenjujemo da Oreshnik nije nešto što će bitno izmijeniti situaciju na ratištu, već tek još jedan pokušaj Rusije da terorizira Ukrajinu, što neće uspjeti - kazao je neimenovani američki dužnosnik, prenosi Hina.

Rusija je prvi nadzvučni balistički projektil Oreshnik lansirala na ukrajinski grad Dnipro 21. novembra. Ruski predsjednik Vladimir Putin tada je rekao kako je to odgovor na prvi ukrajinski napad na rusku teritoriju američkim raketama ATACMS i britanskim Storm Shadowom, s dopuštenjem SAD-a i zapadnih saveznika.

Putin je ranije rekao kako bi Rusija ponovo mogla upotrijebiti Oreshnik, između ostalog, kako bi pogodila centre za donošenje odluka u Kijevu ako Ukrajina nastavi napadati Rusiju dalekometnim zapadnim oružjem.

Putin tvrdi da je tu nadzvučnu raketu nemoguće presresti te da ima moć razaranja usporedivu s nuklearnim oružjem čak i kada je opremljena konvencionalnom bojevom glavom.

Američki dužnosnici umanjili su korisnost tog projektila. Nazvali su ga eksperimentalnim i ustvrdili kako ih Rusija vjerovatno posjeduje "samo šačicu".

Dužnosnik je također kazao da oružje ima manju bojevu glavu od drugih projektila koje je Rusija rasporedila u Ukrajini.

Washington kaže i da su na putu prema Ukrajini nove pošiljke američke opreme za protivzračnu odbranu.

Neki ruski i zapadni dužnosnici istakli su da rat ulazi u konačnu i najopasniju fazu, pri čemu snage Moskve napreduju brzinom neviđenom od prvih sedmica sukoba.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji idućeg mjeseca stupa na dužnost, pozvao je na primirje i pregovore kako bi se rat brzo okončao, što je dovelo u pitanje dugoročnu podršku Washingtona Ukrajini.

Ruska invazija na Ukrajinu prouzrokovala je desetine hiljada mrtvih i više miliona raseljenih osoba te izazvala najveću krizu u odnosima između Moskve i Zapada od kubanske raketne krize 1962. godine.