Gratz: Sarajevo neće biti metropola, ako dopustimo da propada kulturno blago, koje bi sve metropole željele imati

(Patria) - Identitet grada ne čine samo znamenite lokacije, već i priče koje znamo o njima. Svima je dobro poznato da je Umjetnička galerija BiH jedno od najvažnijih mjesta u Sarajevu. Ono što je manje poznato jeste da se u njoj, uz ostala, čuvaju i djela najvećeg švajcarskog slikara Ferdinanda Hodlera. To su izuzetno dragocjene slike koje bi voljeli da imaju i Ženeva, i Bern, i Cirih, ali ih nemaju. Sarajevo ih ima, napisao je federalni zastupnik Dennis Gratz.

"Hodlerova djela je u BiH donijela Francuskinja po imenu Jeanne Charles Ćišić, Hodlerova dugogodišnja muza. Ona se 1921, tri godine nakon slikareve smrti, u Ženevi, upoznala sa Mehmedom Ćišićem i uskoro postala njegova supruga. Nakon što su neko vrijeme živjeli u Švicarskoj i Americi, Ćišićevi su se vratili u Bosnu i Hercegovinu, tačnije u Mostar, gdje je Jeanne donijela slike, koje joj je Hodler poklonio pred smrt.

Kako navode neki historičari umjetnosti, Mehmed je sanjao o tome da će prodati Hodlerova djela i tako zaraditi velike novce. Ali nikada nije uspio. Između ostalog i zato što je njegova supruga Jeanne, kako je vrijeme prolazilo, sve više bila vezana za slike, naročito za njene portrete, koji su je podsjećali na nepovratnu mladost.

Nakon njihove smrti, slike je 1966. od rodbine otkupio Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture grada Sarajeva, na čijem je čelu tada bio čuveni Alija Bejtić, koji je prepoznao vrijednost ovih slika. Zavod je slike ustupio Umjetničkoj galeriji BiH. Koliko su značajne ove slike za Švicarsku, govori i to da se neke od njih, uključujući i portrete Jeanne, nalaze na novčanicama švicarskih franaka.

Više od 200 Hodlerovih djela sačuvano je za vrijeme opsade, kada je Umjetnička galerija bjesomučno granatirana. Dva izuzetno vrijedna „hodlera“ (Autroportret iz 1912. i Mjesečina iznad Ženevskog jezera) su, nažalost, ukradena, kao i brojna druga djela koja su iz opsjednutog grada iznosili vojnici UNPROFOR-a, međunarodni šverceri, pa čak i strani diplomate.

Danas su Hodlerove slike, kao i brojna druga dragocjena djela, ponovo ugrožena jer Umjetničkoj galeriji neprestano prijeti gašenje, zbog nebrige institucija, od državnog, preko federalnog, pa sve do lokalnog nivoa.

Danas sam posjetio Umjetničku galeriju BiH, gdje sam razgovarao s njenim direktorom g. Strajom Krsmanovićem. Na osnovu razgovora, kao federalni zastupnik uputit ću prijedlog izmjena Zakona o električnoj energiji FBiH. Naime, po trenutnom tekstu ovog zakona, kultura ne spada u djelatnost od društvenog interesa, zbog čega kulturne institucije poput Umjetničke galerije, za razliku od drugih sličnih ustanova, moraju plaćati znatno skuplju cijenu električne energije.

Nedopustivo je da Umjetnička galerija, zbog neusvajanja državnog budžeta, još uvijek nema nikakva sredstva s državnog nivoa, te da je Vlada FBiH smanjila izdvajanja za ovu instituciju za čak 60%. Na koncu, i lokalni nivo vlasti u gradu Sarajevu i gradskim općinama izdvaja simbolična, ali nedovoljna sredstva za ovako bitnu instituciju. Ma koliko novca trošilo na novogodišnje koncerte, Sarajevo neće biti metropola, ako dopustimo da propada kulturno blago, koje bi željele da imaju švicarske i druge evropske metropole", mišljenja je Gratz.