La Repubblica: NATO gubi strpljenje s Rusijom, na tajnom sastanku spomenuta mogućnost i direktne intervencije

(Patria) - Članice NATO-a "u povjerljivom su tonu" i "bez služenih objava" dogovorile "crvene ili posljednje linije strpljenja" preko kojih ne mogu preći u slučaju snažnog ruskog napredovanja u Ukrajini, te prijetnji koje bi u tom slučaju Rusija "uputila" zemljama na prvoj liniji odbrane.

Na tom sastanku razmatrana je i mogućnost direktne intervencije Sjevernoatlantskog saveza u ratu u Ukrajini, odnosno mogućeg direktnog sukoba s Rusijom, piše italijanski list La Repubblica, pozivajući se na svoje povjerljive izvore, prenosi Jutarnji list.

Načelni plan

Međutim, napominje se "da NATO ne razvija nikakve operativne planove" u vezi s tim. No, prema tom, "načelnom planu", spomenuto se odnosi na prijetnju ruskog napredovanja u Ukrajini, odnosno mogućeg "poraza Kijeva", s posebnim naglaskom na to da u rat uđe "treća zemlja", odnosno Bjelorusija.

Podsjetimo da je Rusija tamo rasporedila svoje snage, da razmješta i svoje nuklearno naoružanje, a da je s područja Bjelorusije gađala ciljeve u Ukrajini te da se stalno nagađa/predviđa da bi se iz Bjelorusije, pa i uz učešće bjeloruske armije, mogao izvršiti napad na Kijev ili Harkiv.

Na tom je susretu navedeno da ukrajinska vojska u potpunosti ne kontroliše granicu s Bjelorusijom, što može omogućiti ruskim snagama da stvore koridor između Ukrajine i Bjelorusije.

Nedavno je u svom obraćanju naciji Putin rekao kako želi napraviti "sanitarnu zonu" između Rusije i Ukrajine, a s obzirom na važnost Bjelorusije za Moskvu, ni to nije isključeno.

Kako navodi La Repubblica, "tada će Minsk biti direktno uključen u vojni sukob", a "njegove će trupe i arsenal biti od odlučujuće važnosti za Moskvu".



Stoga bi takav "scenarij" mogao intenzivirati akcije NATO-a u korist Ukrajine, navodi se u članku.

Duga "granica strpljenja" može se razdvojiti na dvije "linije" - prva je moguća ruska provokacija protiv baltičkih zemalja i Poljske (što cijeloj stvari daje dramatičniji ton jer su to članice NATO-a koje su sada najvažniji segment sjeveroistočnog krila NATO-a), a druga je "ciljani napad na Moldaviju", odnosno ugrožavanje te male postsovjetske republike.

Rusija je već nekoliko puta direktno uputila prijetnje Moldaviji, odnosno sadašnjoj proevropskoj vladi i predsjednici (podsjetimo, Brisel je otvorio pregovore o članstvu), a konstantno je optužuje da "ugrožava" sigurnost proruske paradržavne tvorevine Pridnjestrovlje.

Naime, jedan od prioritetnih ciljeva Rusije u ratu protiv Ukrajine je i zauzimanje Odese jer bi time ne samo kontrolisala cijelu crnomorsku obalu, nego bi izbila na granicu Moldavije, čime bi postala direktna prijetnja najvažnijim jugoistočnim članicama NATO-a - Rumuniji i Bugarskoj.

Na ovo se nadovezao i intervju lidera demokratske manjine u Zastupničkom domu Kongresa Hakeema Jeffriesa na CBS-u, koji je rekao da SAD imaju obavezu nastaviti podržavati Ukrajinu jer bi se "slučaju njenog poraza" morale direktno umiješati.

I SAD bi se morale umiješati

- Ne smijemo dozvoliti da Ukrajina padne, jer u tom slučaju postoji realna mogućnost da bi se Amerika morala upetljati u sukob, i to ne samo našim novcem, nego i vojnim snagama - rekao je Jeffries.

Prema njegovim riječima, problem je što je cilj Vladimira Putina ponovna uspostava SSSR-a, što znači da je postao direktna prijetnja postsovjetskim državama, pogotovo onima koje su u NATO-u ili žele biti njegove članice.

Jeffries upozorava da se Putin u slučaju uspjeha u Ukrajini sigurno neće zaustaviti samo na tome i zbog toga treba biti spreman.

Podsjetimo da je nedavno Velika Britanija "odobrila" Ukrajini da koristi njeno naoružanje i za napade na vojne ciljeve na teritoriji Rusije, pogotovo zato što Rusija u posljednje vrijeme gađa ukrajinsku energetsku i komunalnu infrastrukturu.

http://nap.ba/qpost/349568

Cameron: Ukrajina može koristiti britansko oružje i unutar Rusije

(Patria) - Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron kaže da je na Ukrajini da odluči kako će upotrijebiti britansko oružje.Naglasio je da Kijev ima pravo gađati i mete na ruskoj teritoriji, prenio je jučer BBC.Tokom jučerašnje posjet

Odmah nakon tih najava, ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je komandu svom Generalštabu da se započnu pripreme za vježbe "ruskih nuklearnih snaga", odnosno, kako piše prorežimska agencija Ria novosti, manevri se pripremaju kako bi se provjerila "borbena gotovost ruskih nestrateških ili taktičkih nuklearnih snaga u ispunjenju vojnih zadaća".

Vježbe se, kako navodi rusko ministarstvo odbrane, provode "kao odgovor na provokativne izjave i prijetnje zapadnih dužnosnika", a uz to se spominju izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je rekao je da će dopustiti slanje francuskih snaga u Ukrajinu ako stigne molba iz Kijeva.

http://nap.ba/qpost/349499

Macron ponovio da ne isključuje slanje zapadnih trupa u Ukrajinu

(Patria) - Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će se

Međutim, mnoge članice Saveza, uključujući i Njemačku, odmah su odbacile ovu "ideju", a i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbio je mogućnost slanja borbenih snaga NATO-a u Ukrajinu.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov objasnio je da su vježbe nuklearnih snaga povezane s "neviđenim uzletom eskalacije napetosti" zbog sukoba s Ukrajinom, navodi moskovski Kommersant.

Podsjetimo također da su u istočnim dijelovima Evrope počele velike vojne vježbe (najveće od 1988. godine) na kojima se uvježbava odbrana od ruskih napada na savezničku teritoriju.