Udruženja žrtava: 9. januar u Rs proglasiti danom žalosti i odati počast žrtvama ubijenim u UZP-u

(Patria) - Udruženja žrtava uputila su nadležnim instancama bh. vlasti zahtjev da se 9. januar u Rs proglasi danom žalosti i da se tog dana oda počast žrtvama ubijenim u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Zahtjev je upućen Vijeću za implementaciju mira (PIC), visokom predstavniku Christianu Schmidtu, predsjedniku Rs Miloradu Dodiku i predsjedniku Narodne skupštine Rs Nenadu Stevandiću.

"Tribunal u Den Hagu je u svojim pravosnažnim presudama jasno i nedvosmisleno utvrdio sljedeće: početkom 1992., dok su trajali međunarodni pregovori kojima se pokušavalo riješiti pitanje statusa BiH, rukovodstvo bosanskih Srba provelo je svoj tajni plan da teritorije koje su smatrali svojima odvoje od postojećih struktura SRBiH i stvore zasebnu državu bosanskih Srba.

Skupština takozvane Srpske Republike BiH, proglasila je 9. januara 1992. godine Srpsku Republiku BiH, koja će 12. avgusta 1992. biti preimenovana u Republiku srpsku.

Na toj osnovi do novembra 1995. postojao je zajednički plan da se činjenjem zločina, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone sa teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo.

Zajednički zločinački cilj je dijelilo više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji, Zapadnom Sremu i Republici srpskoj, sa ključnim članovima, između ostalih i koji su varirali ovisno o području i vremenu izvršenja zločina.

A to su Slobodan Milošević, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan.

S tim u vezi, tražimo da se 9. januar proglasi danom žalosti u Rs i da se svakog 9. januara oda počast žrtvama zločinačkog poduhvata koji su, između ostalog, predvodili i vaši prethodnici na funkcijama, ratni zločinac Radovan Karadžić i ratni zločinac Momčilo Krajišnik", navedeno je u zahtjevu koji potpisuju Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" i Udruženje "Žena Podrinja".