Sporazum s FRONTEX-om na čekanju: Bošnjački ministri ne žele glasati za Nešićev prijedlog, umjesto države pita se entitet Rs

Već dva dana traje telefonska sjednica Vijeća ministara BiH na čijem dnevnom redu je Nacrt osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između BiH i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Agencija za Evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti BiH. Dva dana bošnjački ministri ne žele se izjasniti o tom prijedlogu koji, suštinski, jača ulogu entiteta, a smanjuje ulogu države BiH prilikom saradnje sa Frontexom.

Sjednica je, kako saznajemo, počela u ponedjeljak. Krajnji rok za glasanje je bio 21.30. Srpski i hrvatski ministri su glasali za, bošnjački se nisu izjasnili. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je, potom, produžila rok za utorak, 9 ujutro. Ni do tog trenutka bošnjački ministri (Zukan Helez, Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić) nisu glasali. Krišto je rok za glasanje pomjerila za 11 sati. Uzalud. Bošnjački ministri nisu glasali. Sada je, prema informacijama Istrage, Krišto pomjerila rok za glasanje za 21 sat. No, ne odustane li Ministarstvo sigurnosti BiH od prijedloga da entiteti odlučuju o saradnji sa Frontexom, bošnjački ministri neće glasati.

A ako bošnjački ministri ne budu glasali, to znači da, formalno, neće biti kvoruma i da Nacrt sporazuma sa Frontexom nije usvojen. Ključni razlog je, pored ostalog, to što predloženu Delegaciju za vođenje pregovora čine po četiri hrvatska i srpska kadra i tri bošnjačka. Na čelu Delegacije je trebao biti direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković (iz kvote hrvatskog naroda).

Ministri iz HDZ-a i iz Republike srpske su već glasali. Ali njihovi glasovi, bez barem jednog bošnjačkog glasa, nisu dovoljni da Vijeće ministara usvoji ovaj dokument koji regulira pitanje upravljanja granicama.

Osim sastava Delegacije, sporne su, kako saznajemo, i određene odredbe koje ojačavaju entitetske policije, na čemu su posebno insistirali iz MUP-a Republike srpske. Stav MUP-a Rs je, naime, da saglasnost na otvaranje FRONTEX-ovih područnih ureda u BiH saglasnost daje “država i entiteti”.

Podsjećamo, FRONTEX je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Frontex je centar izvrsnosti za aktivnosti granične kontrole na vanjskim granicama EU-a, koji dijeli obavještajne podatke i stručno znanje sa svim zemljama EU-a, kao i sa susjednim zemljama izvan EU-a koje su pogođene migracijskim trendovima i prekograničnim kriminalom.

BiH je jedina zemlja u regiji koja još nije zaključila sporazum sa Agencijom za europsku graničnu i obalnu zaštitu EU – Frontex o rješavanju problema migracija.

U Evropskoj komisiji su ranije potvrdili da EU trenutno pregovara i s BiH o pojačanom sporazumu o suradnji s Frontexom.

“Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migrantskim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal na cijelom njihovom teritoriju. Naši partneri bi trebali omogućiti osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracije ljudi”, saopćeno je početkom godine iz EU.

Pitanje upravljanja granica jedan je od 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije koji se odnose na integracije BiH u EU.

“Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcioniranje sistema azila”, glasi osmi prioritet koji je postavila EU.

Potpisivanje Sporazuma sa Frontexom bi, zapravo, doveo Bosnu i Hercegovinu na korak do ispunjavanja ovog uslova EU. Vlasti RS-a su, međutim, inzistirale na jačanju uloge entiteta glede saradnje sa Frontexom.