Plan EU vojne pomoći Ukrajini od 20 milijardi eura nailazi na otpor

(Patria) - Plan Evropske unije da potroši do 20 milijardi eura na vojnu pomoć Ukrajini nailazi na otpor zemalja EU i možda neće preživjeti u svom sadašnjem obliku, kažu diplomate.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, predložio je u julu da blok stvori fond sa do pet milijardi eura godišnje tokom četiri godine kao dio širih sigurnosnih obaveza Zapada za jačanje Ukrajine u borbi protiv ruske invazije, javio je Reuters.

Ali dok se ministri odbrane EU pripremaju da razgovaraju o planu u Briselu u utorak, diplomate kažu da je više zemalja, uključujući i Njemačku, izrazilo rezerve u pogledu izdvajanja tako velikih iznosa godinama unaprijed.

EU i njene članice bile su među najvećim donatorima vojne pomoći Ukrajini otkako je Rusija započela svoju invaziju u februaru 2022. godine, obezbjeđujući oružje i opremu u vrijednosti od oko 25 milijardi eura, navodi diplomatska služba bloka.

Borrellov prijedlog je bio nastojanje da se podrška stavi na dugoročne osnove, stvaranjem pomoći Ukrajini unutar većeg fonda, Evropskog mirovnog fonda, koji se koristi za nadoknadu sredstava članicama EU za vojnu pomoć drugim zemljama.

„U ovom trenutku još ga neću proglasiti mrtvim. Ali naravno, poboljšanja se uvijek mogu napraviti“, rekao je visoki diplomata EU u petak, govoreći pod uslovom da ostane anoniman.

„Njemačka je imala mnogo pitanja... i to s pravom. Govorimo o puno novca“, dodao je.

Debata o vojnoj pomoći dolazi dok zemlje EU također razgovaraju o prijedlogu da se Ukrajini da 50 milijardi eura ekonomske pomoći. EU se također suočava s izazovima u pogledu drugih aspekata vojne pomoći Ukrajini.

Mnogi zvaničnici i diplomate kažu da će se blok boriti da ispuni cilj snabdijevanja Kijevu sa milion artiljerijskih granata i projektila do marta sljedeće godine.

Mađarska već mjesecima zadržava 500 miliona eura u isplatama iz Mirovnog fonda članicama EU za pomoć Ukrajini zbog toga što je Kijev stavio mađarsku banku OTP na crnu listu.

Otkako je banka skinuta sa crne liste, Mađarska je insistirala da želi garancije da se tamo neće vratiti.

Vlade EU su naglasile da dugoročna vojna pomoć mora biti koordinisana sa sigurnosnim paketima o kojima pojedine zemlje EU pregovaraju s Kijevom, što otežava postizanje dogovora.

Na samitu EU prošlog mjeseca, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bi fokus za sada trebao biti na takvim bilateralnim paketima.