Članak

HAŠKI OSUĐENIK

Zločinac Stojan Župljanin traži prijevremeno puštanje na slobodu: Hoće li bh. vlasti dati garancije za prijedorskog krvnika?

Od sigurnosnih agencija u BiH zatražio je izdavanje garancija kako bi stekao preduslove za prijevremeno puštanje na slobodu.

Župljanin: Kaznu izdržava u Poljskoj (Foto: Arhiv)

(Patria) - Haški osuđenik Stojan Župljanin zatražio je prijevremeno puštanje na slobodu, saznaje Istraga.ba.

Od sigurnosnih agencija u BiH zatražio je izdavanje garancija kako bi stekao preduslove za prijevremeno puštanje na slobodu.

Župljanin je 2016. godine, zajedno sa Mišom Stanišićem, pravosnažno osuđen na 22 godine zatvora zbog progona kao zločina protiv čovječnosti, izvršenog putem ubistava, mučenja, protivpravnog zatočavanja, stvaranja i održavanja nehumanih životnih uslova, prisilnog premještanja i deportacije, pljačkanja imovine, bezobzirnog razaranja gradova i sela, uključujući uništavanje ili namjerno oštećenje vjerskih i drugih kulturnih objekata, nametanja i održavanja restriktivnih i diskriminatornih mjera.

Prema nalazu vijeća, i Stanišić i Župljanin su odgovorni i za ubistvo i mučenje kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Župljanin je proglašen krivim i za istrebljenje, kvalifikovano kao zločin protiv čovječnosti.

Stojan Župljanin je tokom perioda na koji se odnosi presuda bio načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci, a od maja do jula 1992. i član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK).

Prvobitna optužnica protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina podignuta je pred Međunarodnim sudom u Hagu 2005., odnosno 1999. godine. Mićo Stanišić se predao i prebačen je u nadležnost Međunarodnog suda 11. marta 2005.

Stojana Župljanina su u blizini Beograda u junu 2008. godine uhapsile vlasti Srbije, a u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog suda je prebačen 21. juna 2008. Pretresno vijeće je odobrilo zahtjev Tužilaštva za spajanje ova dva predmeta u septembru 2008. godine.

Obojica optuženih su se 20. novembra 2008. godine izjasnili da nisu krivi ni po jednoj od optužbi. Suđenje je počelo 14. septembra 2009. i završeno je 1. juna 2012. kada su prvostepeno osuđeni. Pravosnažna presuda je izrečena 2016. godine.

Prema informacijama Istrage, Župljanin je molbu za prijevremeno puštanje na slobodu podnio 28. decembra prošle godine, a Sud u Hagu se nije izjašnjavao o tome do danas.

U svojoj molbi je tražio da mu se odobri prijevremeno puštanje na slobodu 11. februara 2023. godine, dan nakon što su mu istekle dvije trećine kazne zatvora. Od tada pa sve do danas Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nije odlučio o njegovoj molbi.

Župljanin je u molbi naveo da je "spreman da se reintegriše u društvo i da je dobrog zdravlja". Istakao je da je porijeklom iz mještovite porodice i da je tokom izdržavanja kazne "održavao dobre veze sa zatvorenicima, bez obzira na njihovu nacionalnost".

Vlasti Rs-a, prema informacijama Istrage, planiraju da njihovi zvaničnici u Vijeću ministara BiH i sigurnosnim institucijama BiH potpišu garancije koje bi mogle biti bitne za odluku o prijevremenom puštanju na slobodu.

Stojan Župljanin kaznu izdržava u zatvoru u Poljskoj.

#Hag #Poljska #RatniZločinci #StojanŽupljanin #Zatvor #BiH