Piše: A. Čorbo-Zećo
Veselko Tamaš, svjedok Tužilaštva BiH i tužioca Milanka Kajganića i Mladena Vukojičića pred Sudom BiH danas je svjedočio u predmetu Dobrovoljačka, u kojem, podsjećamo, Tužilaštvo BiH dokazuje da Alija Izetbegović nije bio zarobljen 3. maja, te da kolona koja je napuštala komandu Druge vojne oblasti na Bistriku nije bila legitimna vojna meta, a što je utvrđeno u Hagu i sudovima u Londonu i Beču.
Tamaš je danas tražio zaštitu, na način da mu se ne objavljuje fotografija i ne stavlja ime i prezime u izvještaje medija!? To je podržao i tužilac Vukojičić, obrazloživši da je ovaj zahtjev upućen jer Tamaš radi širom Federacije, pa strahuje za posao, ali i sigurnost svoje porodice.
Svjedok nije mogao konkretno potkrijepiti ovakav zahtjev, pa je Sudsko vijeće kojim predsjedava Darko Samardžić odbilo ovaj zahtjev. Sve odbrane ranije usprotivile su se ovom prijedlogu da se zaštiti svjedočenje Tamaša, jer ne postoji osnova za takvo što.
Tamaš je svjedočio o svojim saznanjima na okolnosti dešavanja 3. maja, ali i 2. maja, kada je iz Kasarne Viktor Bubanj u BOV-u upućen u Drugu vojnu oblast.
„Rečeno nam je da je Komanda na Bistriku napadnuta te su tri borbena vozila pješadije (BVP) i dva borbena oklopna vozila (BOV) krenula iz Viktora Bubanj. Na mostu na Skenderiji sa desne strane vidjeli smo četiri ranjena vojnika. Jedan je mahao rukom, te nam je komandir Šaban Hajdarević naredio da ih pokupimo. Pucali su iz žbuna na nas, a vatru je uzvraćao moj brat Željko koji je bio na kupoli transportera“, kazao je Tamaš.
Svjedok nije želio reći da li posredstvom veze čuo da su se ranije u tom dijelu vodile borbe, ali je kazao da su na sistemu veze nakon što su ranjenike odvezli u Vojnu bolnicu čuli da im se sprema zasjeda kod Evrope, pa su otišli drugim putem, te su se parkirali na ulazu ispred komande Druge vojne oblasti, i rasporedili pored transportera.
Njegov brat ostao je na položaju odakle ih je 'štitio'.
Kasnije su se povukli unutar komande, a 3. maja u jutarnjim satima dobili su informaciju da će doći UNPROFOR i da će biti izmješteni u Lukavicu.
Njegov BOV bio je na čelu kolone, a kako je ispričao prije samog polaska komandir Hajdarević je pomislio da se 'nešto mulja', te je kroz park izašao na čelo kolone.
„Naše vozilo se zasutavilo ispred Skenderije iza vozila UN-a u kome se nalazio Alija Izetbegović. Jedna osoba je pored našeg transportera uperila zolju, a Hajdarević je zamolio Divjaka da ne puca, jer su tu djeca. Tri puta je tako dizao zolju“, kazao je Tamaš.
On je kasnije na pitanje advokata odbrane kazao da nije vidio kako je ta osoba obučena, a na pitanje sutkinje Tanje Curović da li je Hajdarević molio Divjaka da kaže da se ne puca, Tamaš je odgovorio potvrdno.
Ovaj svjedok prije današnjeg svjedočenja nije zvanično saslušan u Tužilaštvu BiH, a odbranama je dostavljena izjava data 13. februara 1993. godine data Ministarstvu unutrašnjih poslova Rs-a – Romanijsko-Birčanski CSB Sarajevo.
No, odgovarajući na upit advokata Tamaš je priznao da je na ove okolnosti saslušavan u Beogradu.
„Išao sam u Beograd na poziv Specijalnog suda u Beogradu, ne sjećam se datuma. Mislim da jesam potpisao izjavu, a nisu mi kazali protiv koga se vodi istraga“, kazao je Tamaš.
Advokatici Mirni Avdibegović kazao je da bio vojnik u Korpusnoj policiji V.P. 7050 Lukavica, a da mu je poznato da JNA od 28. aprila 1992. godine nije postojala.
„Da, znao sam to“, kazao je Tamaš.
Potvrdio je da je kasnije u ratu bio pripadnik Sarajevsko Romanijskog korpusa, inače poznato je da je ovaj korpus odgovoran za snajperisanje i teroriziranje grada Sarajeva u kome je stradalo 10 000 civila, a za šta pojedinačno Tužilaštvo BiH nije podiglo ni jednu optužnicu. Postavlja se pitanje zašto ga tužilaštvo nije odmah ispitalo i na te okolnosti?
Također je kazao da je bilo vojnika po ugovoru, te da su dolazili i u kasarnu Viktor Bubanj.
Iako je te 1993. godine kada je davao izjavu istakao da je vidio da je Alija Izetbegović izašao iz transportera i ušao u Audi odakle je otišao preko mosta, danas je kazao da se ne sjeća da li je lično to vidio.
„Nisam ga vidio da je sjeo u Audi, ali je rečeno da je otišao u Predsjedništvo. Ne sjećam se, možda sam vidio možda nisam“, zbunjeno je kazao Tamaš.
Također je kazao da ne zna da li je Beribaka (također ranije svjedočio i sam priznao da je iz BOV-a pucao po Sarajevu 2. maja) dejstvovao, te da to nije čuo ni na sredstvu veze.
Sudija Samardžić tražio je od svjedoka da kaže kakva je naredba bila u vezi ličnog naoružanja prilikom formiranja i odlaska kolone, te je pitao ko im je naredio da uđu u vozila i da ponesu lično naoružanje.
„Vojnik nikad ne ostavlja pušku, dakle nije bilo naredbe da ne idemo s oružjem, jer da jeste ostavili bismo“, kazao je Tamaš.
Podsjećamo, na prošlom ročištu svjedok Đorđo Krstić, inače svjedok odbrane Ratka Mladića, govorio je suprotno tome!
Inače, za ratni zločin protiv pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
Nastavak suđenja zakazan je za 6. septembar.