Čović nastavlja svoje planove: SBB i SDA dozvolili da nacionalno podijeli i JP Autoceste

Od imenovanja nove uprave JP Autoceste FBiH u novembru 2015. godine evidentan je zastoj u gradnji autoputa, te osim izgradnje dionice Koridora Vc Klopče - Pečuj (Donja Gračanica), nema značajnijih projekata, piše novinska agencija Patria.

Poznavaoci prilika u ovom preduzeću navode da se nova Uprava koju čine kadrovi SBB, HDZ BiH i SDA bave nacionalnom podjelom umjesto izgradnjom putne infrastrukture.

Tako je prošle sedmice u dnevnim novinama Večernji list i Dnevni avaz objavljen javni poziv za nabavku uredskih kancelarija u Mostaru koje trebaju biti udaljene maksimalno 100 metara od ulice Kralja Zvonimira. Oglas je objavljen 12. i 13. avgusta, a otvoren je do 18. avgusta.

U isto vrijeme JP Autoceste FBiH otkazale su ugovor o najmu uredskog prostora BH Telecomu i BH Poštama u čijim prostorijama u Fejićevoj ulici je do sada bilo smješteno sjedište JP Autoceste.

Izvori agencije Patria iz ove kompanije tvrde da na ovaj način počinje nacionalno dijeljenje kompanije.

- Podjela uredskog prostora je samo prvi korak ka podjeli kompletne kompanije na nacionalnoj osnovi. Nedavno su u nove prostorije JP Autoceste koje su locirane na desnoj obali Neretve uselili uposlenici JP Autoceste hrvatske nacionalnosti koji su radili u kancelarijama u istočnom dijelu Grada Mostara dok su Bošnjaci ostali. Međutim, prostor na zapadnoj strani je očigledno nedovoljan da bi se preselili svi uposlenici hrvatske nacionalnosti zbog čega je raspisan javni poziv – kaže naš izvor.

Više detalja htjeli smo saznati od direktora Autocesta FBiH Đenana Salčina (SBB) ali  nije odgovarao na pozive novinara agencije Patria.

Kako otkriva izvor Patrije, nakon što se Hrvati isele iz sjedišta kompanije u postojećoj zgradi ostat će viška prostora zbog čega je postojeći ugovor o najmu otkazan (Fejićeva ulica), a direktor Autocesta traži novi manji prostor u istočnom dijelu Mostara navodno u prostorijama Islamske zajednice.

- Time će se do jučer uspješna multinacionalna kompanija prvo fizički podijeliti na dva dijela po nacionalnoj osnovi što je tek uvertira. Unutar sektora na čijem su čelu izvršni direktori iz reda hrvatskog naroda (HDZ BiH) već se uposlenici iz Sarajeva hrvatske nacionalnosti preseljavaju u Mostar i obratno, a u srednji menadžmet imenuju se isključivo uposlenici hrvatske nacionalnosti – dodaje naš izvor.

S obzirom da je na djelu stvaranje paralelnih struktura unutar ovog preduzeća jasno je kako se radi o naredbi Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH. Čudi da su predvodnici „svebošnjačke“ koalicije Bakir Izetbegović (SDA) i Fahrudin Radončić (SBB) čiji su kadrovi također u ovom preduzeću (dva izvršna i generalni direktor) tako olako popustili Čovićevim željama.

Čak je i dodjela stipendija nadarenim studentima bila na čekanju dok na listi nije bio ciljani broj studenata hrvatske nacionalnosti.

Blokade traju mjesecima

Blokada rada Autocesta FBiH trajala je od novembra 2015. godine, a imenovanje direktora Saličina bilo je na čekanju od marta 2016. godine zbog svađe SDA i HDZ BiH oko jedne pozicije izvršnog direktora. Omjer snaga u izvršnim direktorima je 2:2, pa su tako v.d. izvršnih direktora Ivica Ćurić (v.d. izvršnog direktora za ekonomsko-finansijske poslove - HDZ BiH), Marin Jelčić (v.d. izvršni direktor za upravljanje i održavanje - HDZ BiH), Jasmin Bučo (v.d. izvršni direktor za projektiranje i građenje - SDA), i Adem Zolj (v.d. izvršni direktor za opće, kadrovske i pravne poslove - SDA).

Prema dostupnim podacima, HDZ-ovi kadrovi u Upravi Autocesta nemaju iskustva u građevinskom sektoru. Ivica Ćurić je prema pisanju medija „propali tajkun iz Žepča", a obavljao je i funkciju ministra za rad, socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, a njegova firma „NBI Ćurić“ duguje više od 6,6 miliona KM poreza državi.

Marin Jelčić (HDZ BiH) radio je u Croatia osiguranju i ranije nije imao rukovodećeg iskustva. Jelčić je i član GO HDZ BiH Mostar.

S druge strane Bučo i Zolj imaju višegodišnje iskustvo u ovom sektoru. Bučo je obavljao i funkciju direktora Autocesta, a Zolj je bio na čelu Direkcije za ceste KS.