Dvije strane Oluje: Hrvatska slavi Dan pobjede, Srbija obilježava dan progona Srba iz Krajine

Piše: Haris Ljevo

Hrvatska danas obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti sjećajući se akcije Oluja u kojoj su vojska i policija Hrvatske nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobodile područja u sjevernoj Dalmaciji, Banovini, Lici i Kordunu, piše agencija Patria.

Državni vrh Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem položio je vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj kod spomenika u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na grobu prvog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. 

- Došli smo ovdje na Mirogoj, na dan početka vojno-redarstvene akcije Oluja odati počast svim hrvatskim braniteljima, svima koji su dali svoj život i zdravlje i sve što su imali za slobodu naše domovine Republike Hrvatske u odbrani od velikosrpskog Miloševićevog režima – poručio je hrvatski premijer Plenković.

Plenković je dodao kako je „Oluja pridonijela oslobađanju ne samo većine okupiranih teritorija Hrvatske, već je značila i strateški preokret odnosa u BiH, sprečavanje nove Srebrenice u Bihaću te je zahvaljujući Oluji došlo do postizanja Daytonskog i Pariškog sporazuma“.

Čestitku povodom Dana pobjede uputila je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je istakla kako je „Dan pobjede i domovinske zahvalnosti jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj historiji“.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. avgusta 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na borbenoj liniji dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. avgusta, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istovremeno, snage Armije Republike Bosne i Hercegovine razbile su opsadu Bihaća i spriječile novu Srebrenicu, pa čak i gore zločine, s obzirom da je na teritoriji Bihaća i okolnim mjestima pod opsadom bilo daleko više ljudi nego u Srebrenici.

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog štaba HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom komandovali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 hiljada ljudi.

U dokumentu Hronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebno dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

Između ostalog, rekli su da je „Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnog stajališta krajinskih Srba'“. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdata je stroga naredba o zaštiti civila i civilnih te posebno vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tokom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika Hrvatske hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zagarantovana sva građanska prava.

Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene „Krajine“ u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Naredbu o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik Krajine. Predstavnici UN-a i američki ambasador u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a, stoji u Kronologiji.

Centralna svečanost obilježavanja 22. godišnjice Dana pobjede i domovinske zahvalnosti bit će održana 5. avgusta u Kninu. Za razliku od prethodnih godina, kada je u Kninu organizovan koncert kontroverznog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, ove godine je situacija nešto drukčija, pa će Thompson pjevati u Slunju.

I dok se u Hrvatskoj na svakom mjestu može osjetiti pobjednička atmosfera, u Srbiji će večeras biti održano sjećanje na stradale i prognane Srbe iz Hrvatske u akciji Oluja.

Na stadionu FK Veternik kod Novog Sada srbijanski državni vrh i najviši politički predstavnici Srba iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine održat će govore u sjećanje na prognane Srbe, a bit će služen i parastos za stradale, koji će predvoditi patrijarh Irinej.

U Veterniku, koji je izabran jer je nakon akcije Oluja više od 10 hiljada Srba iz Krajine pronašlo utočište u tom mjestu, govorit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić, predsjednik RS-a Milorad Dodik, a prisustvovat će i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i ministar vanjskih poslova Igor Crnadak.

Kao i prethodnih godina, ni ovogodišnja proslava Oluje u Hrvatskoj nije mogla proći bez konfrontacija. Naime, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta podnio je danas Državnom tužilaštvu u Zagrebu krivične prijave zbog zločina počinjenih u akciji Oluja nad srpskim civilima, što je izazvalo veliki revolt udruženja branitelja, koji su to ocijenili kao smišljenu provokaciju.

Prema svjedočenjima izbjeglih Srba iz Hrvatske, najveći gubitnik je običan narod, koji je olako nasjeo na priče vođa pobunjenih Srba iz Krajine, te ih poslušao i krenuo put Srbije. Danas, 22 godine od akcije Oluja, nekoliko desetina hiljada ljudi još uvijek živi u kolektivnim izbjegličkim centrima.

Oni tvrde da se Srbija prema njima odnosi kao prema građanima drugog reda, te da bi se mnogi rado vratili u Hrvatsku, ali da već počinju vjerovati kako je za to prekasno, jer su, vjerujući u bolji život u Srbiji, propustili priliku za obnovom kuća i povratkom u Hrvatsku.