Neefikasna regionalna saradnja u procesuiranju ratnih zločina

SARAJEVO, (Patria) - Balkanska istraživačka mreža (BIRN) organizator je regionalne konferencije “Nakon MKSJ-a: Regionalna saradnja, odgovornost, istina i pravda u bivšoj Jugoslaviji”, koja se održava 3. i 4. oktobra u Sarajevu. Konferencija je dio šireg BIRN-ovog programa tranzicione pravde – regionalne inicijative koja ima za cilj da unaprijedi razumijevanje opšte javnosti o tranzicionoj pravdi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu, u Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Program je podržan od Ministarstva vanjskih poslova Holandije, Fondacije “Konrad Adenauer” i Evropske komisije.

Dvodnevna konferencija ima za cilj otvaranje direktnog i konstruktivnog dijaloga o temama regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, univerzalne jurisdikcije, učešća žrtava i reparacije, prava na istinu i nestalih osoba, odnosa s javnošću i arhive, kao i tranzicione pravde izvan sudnice.

Denis Džidić, glavni urednik BIRN-a kazao je da je procesuiranje ratnih zločina specifično pitanje za BiH.

- Imamo više od 40 osoba koje su u različitim fazama koje Tužilaštvo istražuje ili ih potražuje. Imamo pravosnažne osuđene osobe koje se nalaze na slobodi, u Srbiji, u Hrvatskoj, širom regiona. Postavlja se pitanje iako su potpisani protokoli o saradnji između svih država regiona koliko se zaista sarađuje i koliko su efikasni ti mehanizmi koje države regiona imaju.

On je podsjetio da je Vlada Hrvatske donijela političku odluku da se ne sarađuje u svim predmetima gdje se šteti nacionalnim interesima Hrvatske kada je u BiH podignuta optužnica protiv pripadnika HVO-a i HV-a.  

Tomas Unger savjetnik u nevladinoj organizaciji Impjuniti Voč (Impunity Watch) kazao je da je vrlo bitno adresirati pitanja nekažnjivosti zločina kojih ima i u BiH i u široj regiji.

- Zbog toga je važno okupiti aktere iz civilnog društva kako bi se vidjelo kako dalje. Radili smo pregled stanja tranzicijske pravde u regiji i shvatili smo kako je jedna od naših preporuka da se pitanje tranzicijske pravde vezuje za proces pristupanja EU – kazao je Unger.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kazao je da ne postoji dovoljno efikasna regionalna saradnja u procesima ratnih zločina.

- Većina optuženih sa tzv. liste složenih predmeta je pronašlo svoje utočište u Srbiji, odnosno Hrvatskoj i faktički su nedostupni organima BiH i na taj način su izbjegli odgovornost.

Tahirović je istakao da treba napraviti drugačiji model kako bi se procesuirali ratni zločini.

- Najgora stvar je sada koju imamo je da Tužilaštvo BiH pripremi optužnice i proslijedi na daljnje postupanje i onda dožive strašne izmjene i izgubi se smisao samih procesa.

Tahirović je kazao da posmatrajući cijeli region Tužilaštvo BiH i Sud BiH imaju fantastične rezultate, dodavši da su „tužioci sebi ispunjavali normu u manje složenim predmetima, dok suštinski nijedan složen predmet nije vođen osim onog u slučaju Sakib Mahmuljin.“

Gordana Tadić, v.d. glavne tužiteljice Tužilaštva BiH kazala je da su tužioci iz Odjela za ratne zločine obučeni za rad na predmetima ratnih zločina i da su prihvaćeni sve standarde Haškog tribunala.

- Tužilaštvu BiH je potrebna regionalna saradnja i mi smo bili inicijatori te saradnje. Postoje mnogi izazovi kada je riječ o regionalnoj saradnji, nadam se da ćemo naći rješenje da se procesuiraju ratni zločini bez obzira gdje se optuženi ili osuđeni nalaze – kazala je Tadić.

Tadić je kazala da rok od 2023. godine za procesuiranje svih ratnih zločina nije dug, ali je morao biti postavljen.

- Od strane Tužilaštva BiH je optuženo 800 lica za ratne zločine, još uvijek je ostalo 600 predmeta po poznatim izvršiocima, oko 1.000 predmeta po određenim događajima među kojima su i ekshumacije, te još oko 600 predmeta. To je više od 2.000 predmeta – kazala je Tadić dodavši da će protok predmeta ići puno brže kada se rasporede na kantonalna tužilaštva i Brčko distrikt.