Predstavljen izvještaj o stanju reforme javne uprave u BiH

SARAJEVO, (Patria) - Četvrti sastanak Državne radne grupe (DRG) za reformu javne uprave (RJU) u BiH u okviru WeBER projekta održan je u Sarajevu. Povod za održavanje sastanka je bio predstavljanje sveobuhvatnog izvještaja o stanju reforme javne uprave u BiH - Državni PAR Monitor 2017/2018.  

Izvještaj je izrađen na osnovu jednogodišnjeg istraživačkog rada na praćenju RJU, prvog regionalnog projekta civilnog društva koji prati ovaj proces na Zapadnom Balkanu. 

PAR Monitor  je prezentovala  Anida Šabanović, istraživačica VPI BH (Vanjsko-politička inicijativa). Nakon predstavljanja, uslijedila je diskusija u kojoj su učestvovali, zajedno sa učesnicima sastanka, i Vedrana Faladžić i Nedžib Delić, Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH, Elvira Mujkić, ekspertica iz oblasti reforme javne uprave, Davor Vuletić, predsjednik Skupštine, VPI BH, Bojan Kovačević - Agencija za razvoj preduzeća Eda, Banja Luka te Lejla Ramić- Mesihović, direktorica VPI BH.

Smanjenje političkog utjecaja na rad državne uprave je nešto čime se moramo ozbiljno baviti u svim zemljama zapadnog Balkana. Tek 20% ispitanih državnih službenika u BiH se slažu ili u potpunosti slažu da se kandidati za posao u državnoj službi biraju na osnovu zasluga, dok 11% ispitanih građana dijeli isto mišljenje, 75% je onih građanki i građana koji se ne slažu sa ovom izjavom.

„Istraživanje javnog mnjenja o administrativnim uslugama na Zapadnom Balkanu“ koje je prvo regionalno istraživanje posvećeno pružanju usluga i pokriva Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju je urađeno u okviru ovog projekta. Rezultat su velike varijacije između pojedinačnih zemalja Zapadnog Balkana u pogledu percepcije građana o različitim aspektima pružanja usluga, ali gorući izazov i jedan od iznenađujućih nalaza ovog istraživanja je očigledan nedostatak mehanizama koji omogućavaju građanima da daju mišljenje o kvalitetu usluga koje dobijaju od države. 

Upravo je to razlog zašto je samo 15% građana BiH konstatovalo da, kao korisnici javnih usluga, imaju mogućnost da pošalju povratnu informaciju o kvalitetu usluga koje dobijaju. Podaci istraživanja su, također, pokazali da građani BiH imaju lošu percepciju o javnim uslugama što pokazuje podatak da je tek 27% ispitanika svjesno da su u protekle dvije godine učinjeni napori da se administrativne procedure pojednostave, za građane i za kompanije. Jako je nizak stepen javne svijesti i o dostupnosti e-usluga širom regiona, koji se kreće od 19% u Bosni i Hercegovini do 53% u Makedoniji.

Percepcija organizacija civilnog društva u BiH je uveliko negativna, naročito kada su u pitanju planiranje rada, transparentnost i proces donošenja odluka, korištenje eksterno proizvedenih podataka za proces donošenja politika, kao i kvaliteta konsultacija s civilnim društvom. Proces donošenja odluka je transparentan tek za 14% ispitanih. Malo više od 20% OCD smatraju da se postavljaju dovoljno visoki standardi prava pristupa informacijama od javnog značaja, a samo 12% njih vjeruje da su sankcije za kršenje prava na pristup informacijama učinkovite.

WeBER projekat je u prethodne tri godine u okviru svoje platforme okupio preko 130 organizacija civilnog društva iz svih zemalja Zapadnog Balkana i radio na jačanju njihovih kapaciteta da uspješnije prate i zahtjevaju reformu javne uprave.

Činjenica je da ima još puno toga da se uradi kada je u pitanju RJU u zemljama regije, ali projekat pokušava da izazove pozitivnu konkurenciju među državama, dakle takmičenje u pozitivnom smislu koje će značiti unaprjeđenje u određenim oblastima pa su u okviru regionalnog izvještaja prezentovani mnogi primjeri dobre prakse, kao i oni koji se trebaju izbjegavati.

Razmjena iskustva o istim ili sličnim problemima je veoma bitna za naše zemlje jer smo svi orjentisani ka istim ciljevima kada je u pitanju put ka EU. Dobra uprava bi bila ona koja je profesionalna i transparentna, tj. orjentisana prema svojim građanima i poreskim obveznicima i kada planira, i kada troši i kada izvještava.

Događaj je okupio predstavnike civilnog društva, javne uprave, medija, kao i stručnjake iz oblasti reforme javne uprave.

DRG je državni konsultativni mehanizam za dijalog između civilnog društva i predstavnika relevantnih državnih organa o kreiranju i praćenju procesa RJU u zemljama Zapadnog Balkana (ZB). DRG su konstituisane u svakoj od ovih zemalja, a kao dio šire regionalne WeBER platforme. 

Projekat unapređenja kapaciteta civilnog društva za praćenje reforme javne uprave na Zapadnom Balkanu – WeBER – je trogodišnji projekat koji finansira Evropska unija i sufinansira Kraljevina Holandija. Opšti cilj WeBER-a je povećati značaj, učešće i kapacitete organizacija civilnog društva i medija na Zapadnom Balkanu za zagovaranje i uticanje na dizajn i implementaciju reforme javne uprave (RJU). 

WeBER projekat sprovodi Think for Europe Network (TEN), mreža koju čine think tankorganizacije Zapadnog Balkana koje se bave istraživanjem javnih politika u domenu evropskih integracija. Koordinator WeBER projekta je Centar za evropske politike (CEP) iz Beograda, dok partnersku podršku u sprovođenju pruža Centar za evropske politike (EPC) iz Brisela