Tužiteljicu Glušac potkupili da bi slučaj „Gibraltar“ pao!?

Dragica Glušac, tužiteljica Tužilaštva BiH, koja je do slučaja „Gibraltar“ kao tužilac bila nepoznata široj javnosti, naprasno je usred slučaja, otišla na bolovanje i to odmah nakon što je Sud BiH osumnjičene pustio na slobodu, saznaje novinska agencija Patria iz izvora u Tužilaštvu BiH.

Glušac je preko noći „doživjela slavu“ jer je na ročište na kojem se odlučivalo o određivanju mjere pritvora osumnjičenim u slučaju „Gibraltar“ došla potpuno nespremna, u što su se imali prilike uvjeriti i novinari i osobe koje su prisustvovale gotovo šestosatnom ročištu.

Podsjećanja radi, samo dan prije u medijima je dala izjavu da ima „čvrste dokaze protiv osumnjičenih“. No, na ročištu se pokazalo sasvim suprotno.

Zbog čega se Glušac tako „čudno“ ponašala u sudnici, a riječ je o višemilionskoj aferi koju već godinama temeljito istražuju pravosuđa Slovenije, Hrvatske i Austrije u prvi mah je bilo nepoznanica.  

Međutim, kako tvrdi izvor Patrie iz Tužilaštva BiH, Glušac je navodno dobila pozamašnu sumu novca od dvije osobe, jednog od osumnjičenih i jedne osobe koja je „debelo“ umiješana u cijelu aferu, a ne nalazi se na spisku osumnjičenih (podaci poznati redakciji)  te razloge njene nespremnosti treba tražiti u toj činjenici, a njeno bolovanje jedan je od dokaza „da posla nisu čista“.

Inače, u akciji "Gibraltar" pripadnici SIPA-e uhapsili su devet osoba i to: Nevena Kulenovića, Belmu Kulenović i Sanjina Kulenovića iz marketinške agencije S.V.R.S.A, Stipu Prlića i Zorana Bakulu visoke dužnosnike HT Eroneta, Lajlu Torlak, zamjenicu direktora Pinka BH, Darka Aleksića direktora Mreže plus, Ejuba Kučuka direktora agencije MITA Ejuba, i Senada Zaimovića vlasnika "Fabrike".

Na teret im se stavlja krivično djelo organizirani kriminial u vezi s krivičnim djelima finansijski kriminal, korupcija, pranje novca, porezna utaja, carinska prevara, zloupotreba položaja, krivotvorenje službene isprave, davanje i primanje dara i drugih oblika koristi.

Glušac je na ročištu tako neubjedljivo zvučala, da se dalo pretpostaviti da će osumnjičeni završiti na slobodi, jer je odbrana osumnjičenih ukazala na činjenicu da osim policijskih izvještaja, niti jedan relevantan i čvrst dokaz za određivanje mjere pritvora nije predočen odbrani.  

S druge strane tužiteljica Glušac zatražila je od Suda BiH da u ovom dijelu postupka Tužilaštvo BiH, pozivajući se na član 47. ZKP-a, neće predočiti dokaze odbrani.

Međutim, sudinica za prethodni postupak Minka Kreho u toku izlaganja tužiteljice tri puta je upozoravala da ni Sudu BiH nisu predočeni dokazi.

Da bi u potpunosti bila jasna, na kraju je Kreho kazala da se na Sudu BiH govore tri jezika bosanski, srpski i hrvatski te da se dokazi koji su dostavljeni na slovenskom i engleskom neće ni razmatrati, jer ih niko ne razumije.

Dakle, sudeći po tvrdnjama našeg izvora Glušac je s namjerom da osumnjičeni i budu pušteni da se brane sa slobode u sudnici namjerno djelovala kao početnik, dokaze dostavila na jezicima koji nisu službeni jezici u BiH, i bez da je ispoštovala pravila i zakonske odredbe.

U Tužilaštvu BiH su nam na upit da li je tužiteljica Glušac na bolovanju kazali da tek naredne sedmice možemo dobiti odgovor. 

Međutim, u cijelu priču moglo bi se po svemu sudeći, uključiti i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) kako bi se doznala kompletna istina.