Većina azilanata koji su u ovoj godini došli u Luksemburg potiče iz Crne Gore 76, Kosova 73 i Albanije 72, a samo u julu registrovana su 84 azilanta iz Evrope, Bliskog istoka i Afrike, a iz BiH deset, piše luksemburški portal wort.lu, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Osim azilanata iz BiH, iz Srbije je registrovano 10, Crne Gore 9, Kosova 18, Sirije 7, Eritreje 7, Ukrajine 4, Sijera Leonea 3 i Kameruna 2.
Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima za agenciju Patria kazao je najveći broj bh. državljana odlazi u Njemačku, a postoje sporadični slučajevi kao što je ovaj s Luksemburgom.
- Oni neće dobiti azil, jer je BiH na listi sigurnih zemalja. Dvije opcije su moguće: da se azilanti dobrovoljno vrate ili da ih luksemburške vlasti uz pratnju policije vrate u BiH – kazao je Dautbašić naglasivši da nemaju saznanja o ovim azilantima.
Za prvih sedam mjeseci ove godine, međunarodnu zaštitu (azil) zatražilo je 537 osoba, nešto manje u odnosu na isti period prošle godine kada je broj zahtjeva bio 590. Luksemburške vlasti do sada su za 70 ljudi odobrile izbjeglički status, a u julu su prihvaćena tri zahtjeva.
Odbijeno je više od 450, a iz Ministarstva vanjskih poslova naveli su da 300 aplikacija još uvijek obrađuju. Ove godine povećan je i broj sirijskih državljana koji traže azil s obzirom na političku situaciju i rat. Od početka godine njih 43 potražilo je utočište u Luksemburgu.
Inače, Luksemburg je prema izvještaju Svjetske banke za prošlu godinu zemlja sa najvećim BDP-om po glavi stanovnika koji je iznosio 111,162 dolara po stanovniku.