Završen Sajam šljive, 250 izlagača predstavilo proizvode

U Gradačcu je završen 42. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive. Na najstarijoj specijalizovanoj sajamskoj manifestaciji u Bosni i Hercegovini se predstavilo oko 250 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske i Turske, piše novinska agencija Patria.

U Gradačačkom sajmu ističu da je sve prošlo u najboljem redu i da su zadovoljni sa realizovanim aktivnostima u ova četiri dana.

- Sajam je definitivno bio vrlo sadržajan, a mi smo zadovoljni sa brojem izlagača i posjetilaca kojih je u cjelini bilo više nego prethodnih godina. Zahvaljujem se izlagačima, te ih na sajmu očekujem i naredne godine - rekao je direktor Gradačačkog sajma Hašim Šabanović.

Na sajmu su se i ove godine predstavili proizvođači hrane i pića, poljoprivredne mehanizacije i sredstava za zaštitu bilja kao i brojne institucije, organizacije i firme koje podržavaju i promoviraju poljoprivredu.

Kako je istaknuto, poljoprivredna proizvodnja se zadnjih godina susreće sa raznim prirodnim nepogodama, uključujući najprije poplave, a zatim i sušu, što je uveliko smanjilo prinose. Kako bi se poljoprivredni prinosi ponovo povećali i kako bi proizvođači poboljšali proizvodnju, neophodni su jedinstveno tržište i jedinstveni poticaji, poručuju sa sajma u Gradačcu.

Aktuelne teme iz oblasti agrara su prezentovane na naučno-stručnom savjetovanju, kao i na okruglim stolovima. Dosta pažnje na ovim predavanjima se, očekivano, posvetilo proizvodnji i preradi šljive, kao i gnojidbi, te zaštiti biljaka i voćnih kultura.

Nažalost, Syngentine analize šljive na ovim prostorima za tekuću godinu nisu pozitivne. Zaključak istraživanja je da smo ove godine imali jako krupne plodove, ali oni su bili crvljivi u velikoj mjeri, što nije ono što se očekivalo. Zbog toga je potrebno da proizvođači, ako žele kvalitetan proizvod, koriste sredstva koja će odstraniti crvljivost.

Prezentirani su i programi podsticanja standardizacije proizvoda, kao i uvoza na evropsko tržište. S obzirom na to da na balkanskom tržištu glavnu riječ u proizvodnji vode proizvođači, a ne država, potrebno je da se oprezno upravlja kapitalom, te da se prije ulaganja u bilo kakvu proizvodnju odgovori na pitanja ko će platiti i pojesti ili popiti taj proizvod, složili su se predavači.

Broj kolektivnih izložbi je na sajmu ove godine bio veći nego ikad. Općina Gradačac, Posavski kanton, Općina Šamac, Zadružni savez BiH, Udruženja žena iz Gradačca i Modriče, Turistička zajednica Federacije BiH, Turistička zajednica TK, Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče samo su neke od kolektivnih izložbi koje su posjetioci mogli vidjeti tokom četiri sajamska dana.

Izložbeni prostor sajma je ove godine dodatno obogaćen brojnom poljoprivrednom mehanizacijom. Osim toga, predstavljena su inovativna postrojenja za sušenje voća, povrća i ljekovitog bilja, kao i razne mašine za iskoštavanje.

Na sajmu su uručene medalje za kvalitet izloženi prozvoda a na Poljoprivrednom gazdinstvu „Krušik“ u Donjem Skugriću, općina Modriča, održana je ceremonija dodjele medalja za najkvalitetnije rakije, likere i ostala alkoholna pića.

Medalju Gradačačkog sajma dobila je i firma Natura Food iz Balatuna kod Bijeljine, članica Adriatic Group. Ističu da su zadovoljni svojom prezentacijom na Sajmu šljive, gdje su se predstavili sa kiselim i slatkim programom. Radi se o 100% domaćim proizvodima, nastalim iz uzgoja bh. poljoprivrednika, koji se većim dijelom plasiraju na tržište EU.

- Ove godine dobili smo srebrnu medalju, naredne dolazimo po zlato - poručio je izvršni direktor Senahid Huremović.

Da je Sajam bio izuzetno posjećen potvrđuje i činjenica da je sajmište obišlo 500 Zavidovićana čiji je dolazak organizovala Opća zadruga „Sloga-Zavidovići“ PO, uz podršku općinskog načelnika Suada Omeraševića.

Sa sajma poručuju kako je manifestacija koja se u kontinuitetu održava od 1996. godine, a osnovana je davne 1969. godine, još jednom opravdala sva očekivanja, te da će se organizatori truditi da se ova dugogodišnja i lijepa tradicija i dalje živi.