Policije u BiH su postale stranačke milicije, a tužioci ovisni od političara!

Policije u BiH su postale stranačke milicije, izjavio je Srđan Blagovčanin, izvršni direktor Transparency International BiH u otvorenom intervjuu za bh. novinsku agenciju Patria (NAP). Čelnik bh. ogranka najpoznatije međunarodne organizacije za promoviranje transparentnosti i borbe protiv korupcije oštro je kritizirao bh. političke elite nazivajući ih zločinačkim organizacijama. Ali, on se obrušio i na političku ovisnost tužilaštava i rat između policijskih čelnika, prenosi NAP.

NAP: U BiH se konstantno priča o borbi protiv korupcije, ali vidljivih rezultata još uvijek nema. Zbog čega je to tako i zašto se sve završi na najavama borbe protiv korupcije?

BLAGOVČANIN: BiH je još uvijek na početku borbe protiv korupcije. U fazi smo, dakle, kad je svima jasno da je korupcija sveprisutna, a da su političke elite zločinačke organizacije, na čelu sa liderima političkih partija.

Obzirom da ti isti politički lideri imaju potpuno neograničenu moć i kontrolu nad svim insitucijama i resursima u okvirima svog etno-nacionalnog feuda, jasno je da na sve načine pokušavaju spriječiti borbu protiv korupcije. To je njihov najvažniji interes, da zaštite sebe i vlastito bogatstvo od procesuiranja. Ja sam siguran da oni neće birati sredstva da to nastave raditi i to je veoma opasna situacija imajući u vidu da je u toj igri ulog njihova vlastita sloboda i ilegalno stečena imovina oni su spremni ići do kraja.

NAP: Sistem odgovornih za borbu protiv korupcije je postavljen tako da su tužioci na vrhu piramide. Oni rukovode istragama i faktički kontroliraju rad policijskih agencija. Koliko je to razlog za situaciju koju ste opisali?

BLAGOVČANIN: Ključni problem po mom mišljenju je potpuna ovisnost tužilaštava od političkih centara moći. Naravno, ta je ovisnost višeznačna i manifestuje se na različite načine. Vidjeli smo da su malobrojni slučajevi koji su bili pokretani protiv visoko pozicioniranih zvaničnika završili bez pravosnažnih presuda.  Tragikomično je bilo slušati izgovore o nestanku dokumentacije na putu  između dvije institucije, ili o nedostatku ovjerenih kopija ili o nemogućnosti da se utvrdi nadležnost.

Problem leži i u komunikaciji i saradnji između agencija za provođenje zakona i tužilaštava. Vidimo da ovih dana traje pravi rat između policijskih agencija i čak između tužilaštva. Naravno, problem je i u samim kapacitetima tužilaštava odnosno njihovoj stručnoj i kadrovskoj osposobljenosti. Ali, jasno da je to, ipak, manji problem od političke kontrole pravosuđa.

NAP: Šta je potrebno uraditi kako bi tužilaštva jače i odlučnije krenula u borbu protiv kriminala i korupcije?

BLAGOVČANIN: Prije svega ojačati poziciju pravosuđa, a posebno tužilaštva, a dokinuti politički uticaj. Potrebno je ograničiti trenutno praktično neograničenu diskrecionu moć tužilaštva da odlučuje o pokretanju ili nepokretanju istraga i njihovom trajanju, protiv čega ne postoji efikasan i jasan pravni lijek. Isto tako unaprijediti saradnju izmedju pravosuđa i agencija za provođenje zakona.

NAP: Nažalost, gotovo svi čelnici najvećih policijskih agencija trenutno su pod krivičnim prijavama (upitili ih jedni prema drugima Zubac, Selimović, Lukač) šta građani mogu očekivati u ovakvim situacijama kada se oni koji trebaju da bore protiv kriminala i korupcije imaju na leđima sumnje da su počinili takvo nešto?

BLAGOVČANIN: Kao što svi možemo vidjeti trenutno u agencijama za provođenje zakona vlada potpuni haos. To je najbolji pokazatelj da su čelni ljudi u tim agencijama eksponenti političkih centara moći i da agencije za provođenje zakona su u dobroj mjeri stranačke milicije. To je vrlo opasna situacija koja može eskalirati posebno sa zaoštravanjem predizborne kampanje i dovesti do praktično otvorenih sukoba između frakcija i agencija lojalnih pojedinim političkim partijama i liderima.

Isto tako, takve stranačke milicije mogu biti upotrebljene protiv kritičara vlasti kao što su mediji i nevladine organizacije. Vidimo da se već prave crne liste i spiskovi za odstrel. Stvara se atmosfera linča i haosa. Mislim da i međunarodna zajednica se mora aktivnije uključiti u rješavanje tog problema kako bismo izbjegli vrlo izvjesnu eskalaciju. 

NAP: Kako ste doživjeli i kako doživljavate proteste građana koji se i dalje održavaju, ali sa smanjenim intenzitetom?

BLAGOVČANIN: Protesti su definitvno pojačali strah vladajuće politčke elite od vlastitih građana. Politička elita tj. vladajuće partije pokušavaju sada kozmetičkim prihvatanjem zahtjeva građana uz istovremeno zastraživanje i policijsku represiju da prevenira eventualnu eskalaciju protesta do koje sasvim sigurno će doći imajući u vidu katastrofalnu ekonomsko-socijalnu situaciju i brutalnu i sistemsku pljačku koju provode vladajuće partije.

NAP: Koliko je realno očekivati da se u BiH dogodi „slučaj Sanader“, da li je BiH spremna na takvo što, odnosno da li ima volje i snage da se takve osobe procesuiraju?

BLAGOVČANIN: Takvo nešto je moguće očekivati da se desi tek kad naraste pritisak EU do te mjere da ga se više ne može ignorisati. TI BiH je predložio da se i za BiH napravi spisak najeklatantnijih slučajeva političke korupcije koji trebaju da se procesuiraju, kao što je bio slučaj u Srbiji. Takva nešto bi sasvim sigurno olakšalo rad pravosuđa i izbjeglo političke konotacije procesuiranja političke korupcije što se ovdje sistematski dešava.