Za zaštitu okoliša otvoreni su fondovi Evropske unije

Federalni fond za zaštitu okoliša već godinama aktivno radi na projektima zaštite prirode i okoliša. Jedan od najznačajnijih projekata Fonda je upravljanje ambalažnim otpadom. Integralni sistem upravljanja čvrstim otpadom je sveobuhvatan i podrazumijeva prevenciju otpada, reciklažu, korištenje korisnih svojstava otpada i odlaganja. Direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Safet Harbinja za bh. novinsku agenciju Patria govori o aktivnostima Fonda koje su već pokrenute, ali i planiranim projektima.

NAP: Šta uključuje projekat upravljanja ambalažnim, odnosno čvrstim otpadom?

Harbinja: Efikasan integralni sistem je zasnovan na osnovnim postulatima: kako spriječiti, reciklirati i upravljati otpadom na način da se najefikasnije osigura zaštita ljudskog zdravlja i okoliša. Vrednuju se lokalne potrebe i uvjeti, a zatim se odabiru najprikladnije aktivnosti upravljanja otpadom u tim uvjetima. To uključuje prevenciju na mjestu nastanka otpada, osiguranje odvajanja i odvojenog sakupljanja, reciklaža i u konačnici smanjenje količina koje se moraju odložiti na deponijama. Međutim, uz sve to potrebno je uspostaviti efikasan sistem praćenja provođenja mjera na terenu i njihovog vrednovanja. Fond planira ulaganje u sistem primarnog odvajanja otpada radi smanjenja nastajanja otpada i korištenje njegovih vrijednih svojstava.

NAP: Otpad se već odavno u evropskim zemljama koristi kao energent. Kakva je situacija kod nas?

Harbinja: Korištenje otpada kao energenta nameće ostala važna pitanja bez kojih se može samo teorijski pričati o ovoj mogućnosti. Bitan je regulatorno-pravni okvir, tržišni uslovi i pitanja koja se odnose na javno mnijenje. U ovoj oblasti se otvara mogućnost korištenja fondova Evropske unije. Primjer je Poljska koja planira izgradnju jedanaest „waste to energy“ postrojenja finansiranih iz fondova EU.

NAP: Koje su to prepreke za funkcioniranje sistema prikupljanja i upravljanja otpadom?

Harbinja: Upravljanje otpadom mora se oslanjati na težnju ka smanjenju količina otpada, povećanju selekcije otpada i reciklaže, korištenje energije iz otpada, te očuvanju i unapređenju deponija. Ključno pitanje kod nas je provedba planova prilagođavanja deponija, zadovoljavanje uvjeta sanitarnog odlaganja, uklanjanje divljih odlagališta.

NAP: Fond za zaštitu okoliša FBiH i za ovu godinu ima utvrđen program rada. Koji su to projekti?

Harbinja: Fond je na samom početku rada utvrdio područja u kojim će djelovati. Zaštita, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka, tla, vode i mora, ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu ozonskog omotača. Provođenje energetskih programa, programi razminirivanja, izgradnja infrastrukture za zaštitu okoliša itd. Iza nas su i početne provedbe Uredbe o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila i Uredbe kojom su uvedene naknade za zagađivače zraka (industrija, pogoni za sagorijevanje) u skladu sa Strategijom zaštite okoliša. Fond je do sada proveo pet Javnih poziva za sufinansiranje projekata zaštite zraka okoliša i za to je izdvojeno 5 miliona KM.  

NAP: Već ste spominjali regulativu vezanu za oblast okoliša, ali sigurno je da tu treba još dosta rada.

Harbinja: Regulativa u oblasti okoliša se intenzivno uređuje i prilagođava još od 2003. godine kada je donesen najveći set okolišnih propisa, pa i onaj kojim se uspostavlja Fond. Činjenica je da ovo područje još uvijek nije legislativno zadovoljavajuće. Potrebno je još puno rada kako bi se na realnim osnovama mogli propisi uskladiti sa EU direktivama. O tome govori i poglavlje 27. Okoliš Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala i na putu ka članstvu u EU trebat će ispuniti svoje obaveze.