Vojne, policijske i obavještajno-sigurnosne institucije Bosne i Hercegovine već mjesecima nisu pod parlamentarnim nadzorom i kontrolom usljed kašnjenja sa procesom formiranja vlasti na entitetskom, odnosno državnom nivou, upozorava Centar za sigurnosne studije, prenosi bh. novinska agencija Patria.
- Nakon što je proteklo više od dva mjeseca od potvrđivanja rezultata opštih izbora, Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti rezultatima na planu konstituisanja zakonodavne vlasti, čime do izražaja dolazi i nedosljednost demokratskih normi političkog sistema u oblasti parlamentarnog nadzora. Nemogućnosti političkih lidera da postignu dogovor o formiranju kantonalnih skupština i stvore pretpostavke za popunjavanje Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, direktno paralizira rad Parlementarne skupštine Bosne i Hercegovine, tj. uspostavu Doma naroda, kao i stalnih radnih tijela oba doma Parlamentarne Skupštine BiH.
Prolongiranje konstituisanja zakonodavne vlasti u BiH, te šest stalnih zajedničkih komisija, koliko ih djeluje u oba doma PS BiH, po sličnom scenariju iz 2010.godine, čini ovu zemlju manje sigurnom, odnosno lišenom nadzora koji treba omogućiti da institucije zadužene za pružanje sigurnosti djeluju efikasno i efektno u okviru vladavine prava. Podsjećamo da je tada, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH izabran više od sedam mjeseci nakon potvrđivanja izbornih rezultata, dok je formiranje komisija, posebno zajedničkih oba doma PS BiH, potrajalo još nekoliko sedmica. Ne treba zaboraviti da neke od ovih komisija, poput Zajedničke komisija za odbranu i sigurnost vrše nadzor i kontrolu nad 15 institucija odbrane i sigurnosti na državnom nivou.
Stoga ukazujemo na problem da od kraja mandata prošlog saziva delegata Doma naroda PS BiH imamo situaciju da niko ne nadzire rad pojedinih institucija i sigurnosnih agencija kao što su Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, kao i mnoge druge institucije na nivou države.
Doda li se tome da po uspostavljanju mehanizama parlamentarnog nadzora, gotovo po pravilu, nijedna komisija, a ni Parlament, ne podvrgnu ovaj "prazni" period preispitivanju, onda je bez sumnje sigurnosni sektor prepušten samom sebi. Sve to na određen način svrstava BiH među države koje djeluju bez parlamentarnog nadzora i kontrole svog sektora sigurnosti, te koje se mogu smatrati tek nedovršenim demokratijama ili demokratijama u nastajanju.
Jedno od gorućih pitanja vezanih za nepostojanje parlamentarnog nadzora direktno je vezano i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine. Naime u cilju dopinosa međunarodnim miru i sigurnosti u svijetu, prva rotacija pješadijske jedinice Oružanih snaga BiH upućena je u novu misiju podrške mira koalicijskih snaga u Afganistan dana 26. decembra prošle godine, a na osnovu Odluke Predsjedništva BiH donijete tri dana ranije. Članom 6. Zakona o učešću pripadnika OS BiH, policijskih službenika, državnih službenika i ostalih zaposlenika u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu, predviđeno je da ako Parlamentarna skupština BiH ne potvrdi odluku Predsjedništva u roku od 60 dana, odluka će se smatrati odbijenom i obustavit će se sve aktivnosti na njenom provođenju. Da li BiH može dozvoliti sebi da usljed proceduralnih i neodgovornih politika dođe u situaciju da napravi presedan u oblasti ispunjavanja međunarodno preuzetih obaveza? Nadamo se da nadležni neće dozvoliti jednu takvu blamažu na međunarodnom planu.
Pitanje rada državnog sigurnosnog sektora i svega što on čini ne smije ni u kojem slučaju biti zapostavljeno, a pogotovo provođenje parlamentarnog nadzora nad njegovim radom. U tom kontekstu, predlažemo da radi prevazilaženja postojećih nedosljednosti u ovoj oblasti, u narednom periodu donosioci odluka u BiH iznađu zakonsko rješenje koje će utvrditi principe parlamentarnog nadzora i kontrole nad akterima sigurnosti, te uspostave praksu veće odgovornosti i transparentnosti ovog sektora. Stoga, očekujemo da će zapažanja Centra za sigurnosne studije u što skorijem periodu podstaći intenzivniju raspravu odgovornih parlamentarnih struktura u BiH o ovom pitanju.
Na značaj parlamentarnog nadzora i kontrole prije mnogo stoljeća ukazao je i Platon koji je u svom kapitalnom djelu “Država” postavio pitanje: Ko čuva čuvare?, pa bi u trenutnoj situaciji odgovor na ovo pitanje glasio: NIKO!