Stotine vjernika na Ajvatovici, Kavazović poručio da čuvamo domovinu

Plato Ajvatovice danas je prepun vjernika koji su došli na završnu manifestaciju 505. Dana Ajvatovice, piše bh. novinska agencija Patria.

U 11 sati počeo je svečani program, a stotine vjernika posjetili su danas ovo najveće dovište muslimana u Evropi.

Vjernicima se na Ajvatovici obratio reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH Husein ef. Kavazović, koji je kazao da se mora čuvati tradicija Ajvatovice i prenosi na buduće generacije. 

- Mi danas jesmo ovdje da potvrdimo našu stoljetnu tradiciju, koja je preživjela među ovim bosanskim planinama. Koju su naši djedovi, naši očevi u najtežim prilikama čuvali i nosili u svojim prsima, podjednako se odupirući onima koji su htjeli da od nas učine ono što mi nikada i na što nikada nismo pristali - kazao je Kavazović.

Poručio je vjernicima da čuvaju domovinu, državu i narod upućujući i čestitke povodom svetog mjeseca Ramazana.

Na platou Ajvatovice danas su bili i muftija travnički Ahmed Adilović, glavni imam MIZ Donji Vakuf Esad Slipac, ambasador Republike Turske u BiH Cigad Erginay, predstavnici općinskih i kantonalnih vlasti, mnogobrojni imami.

Ajvatovica je najveće svetište muslimana u Europi. Nalazi se u blizini Prusca. Dovište je dobilo ime po Ajvaz-dedi, osobi koja je u Prusac došla nakon turskog osvajanja Bosne. Ajvaz-dedo je bio učena osoba, koja je neumorno radila na prosvjećivanju naroda i unaprijeđenju kraja u koji je došao.

Prusac je prije dolaska Ajvaz-dede imao problem sa vodosnabdijevanjem. Legenda kaže da je Ajvaz-dedo nedaleko od Prusca našao snažno vrelo, ali prema mjestu zakrčeno stijenom dugom 74 metra i visokom oko 30 metara. Stijena je ometala provođenje vodovoda, pa se Ajvaz-dedo 40 dana uzastopno rano molio Bogu neka razbije stijenu. Četrdeseto jutro učeći, nakon namaza, Ajvaz-dedo je zaspao i usnio da su se dva bijela ovna sudarila i razbila stijenu. Prenuvši se iz sna, ugledao je stijenu koja je pukla iz koje je izbila voda. Duž nastalog koridora kroz stijenu, nakon toga su položene drvene cijevi kroz koje je potekla voda u Prusac. U znak Božje blagodati ljudi su počeli pohoditi mjesto gdje se dogodilo raspuknuće stijene.