Bećirović: Neusvajanje Britanske rezolucije je opasno za BiH, hitno mora postati članica NATO-a

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana mr. sci. Zijad Bećirović analizirao je neusvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, piše bh. novinska agencija Patria.

Bećirović smatra da je Srbija iskorištena od strane Rusije, a ne obrnuto.

- Dokazivanje ruskih mišica na Balkanu najmanje je trebalo Srbiji. Fakturu će dobiti građani Srbije, a ovim činom Milorad Dodik je najvjerovatnije započeo političku demontažu Republike Srpske (RS). Prijedlog Britanske rezolucije u kojoj nisu spominjane države, ni narodi izuzev onih koji su se sami prepoznali u rezoluciji poslužio je Rusiji da od Srbije napravi rusku guberniju. Sa Tomislavom Nikolićem i Dodikom postoje realne šanse da dođe do političke krize, slične onoj krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, jer obojica predstavljaju reinkarnaciju Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića.

U ovakvom ozračju postoji realna opasnost za Bosnu i Hercegovinu i za njezin najmnogobrojniji narod. Vijeće sigurnosti UN je neusvajanjem Britanske rezolucije pokazalo da je moguć scenarij za BiH, sličan tadašnjem scenariju za bivšu SFRJ, odnosno da je moguće da se pokušaju ponoviti akcije na disoluciji BiH, a samim tim i mogući novi zločini. BiH mora hitno postati članica NATO-a. Bez NATO-a budućnost BiH je prilično neizvjesna, a i ostale države u okruženju moraju po ubrzanoj proceduri postati članice NATO-a.

Poznato je, da je Srbija  promatrač u vojnom savezu koji je napravila Rusija sa nekoliko država bivšeg SSSR-a. Draganu Čoviću (HDZ) iz BiH mora biti jasno da ne može držati stranu Rusije, odnosno Dodika u BiH. Čović  ovakvim političkim djelovanjem direktno potkopava i Republiku Hrvatsku. Britanska rezolucija je samo pokazala, da je BiH u velikoj opasnosti i politička rukovodstva koja podržavaju članstvo u EU i NATO, posebno Bošnjaka, moraju nastaviti raditi i insistirati na ubrzanom ulasku u NATO. Ruski veto je „nagrada“ Srbiji i Republici Srpskoj za odbijanje odnosno opstrukciju pridruživanja savezu NATO. Ta „nagrada“ može prerasti u „kaznu“.

Neusvajanje Britanske rezolucija je potaklo daleko veće reakcije nego što bi došlo samim usvajanjem rezolucije i to je vrlo važno, jer oni koji smatraju da su postigli pobjedu ulaganjem ruskog veta su u osnovi najveći gubitnici.

Posebno je važna usvojena rezolucija o Srebrenici Evropskog parlamenta (EP)i američkog Kongresa, te presude Haaškog Tribunala (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (IJC), koje su sudski dokazale počinjeni genocid u Srebrenici od samog ruskog veta, koji dodatno diskreditira Rusiju u međunarodnoj zajednici, jer ne poštuje odluke ICTY i IJC, kojima je i sama bila suosnivač. Rusija tako i dalje krši međunarodno pravo, kao što je nedavno nelegalno suprotno međunarodnom pravu anketirala Krim.

Glasanje u Vijeću sigurnosti UN je pokazalo da ova organizacija mora sprovesti temeljitu reformu. Na tome posebno insistiraju Njemačka, Indija i Brazil. Potrebno je reformirati i Vijeće sigurnosti UN, a posebno  riješiti pitanje (zlo)upotrebe veta.  UN je uspostavljen 1945. godine i radi se o jednoj rigidnoj i zastarjeloj organizaciji koja ne može odgovoriti potrebama i savremenim izazovima. Mnogo toga se promijenilo od 1945. godine i reforma mora sadržavati i odražavati realno stanje svjetske zajednice. Tako recimo u Vijeću sigurnosti UN nemamo predstavnika Afrike, Latinske Amerike ili predstavnika islamskih zemalja.