Biografije kandidata za predsjednika SDA: Ko su Izetbegović, Mehmedović i Ajanović?

Zvanično je odlučeno na Glavnom odboru SDA da će na Kongresu ove stranke biti tri kandidata za predsjednika SDA, piše novinska agencija Patria.

Kandidati su Bakir Izetbegović, Irfan Ajanović i Šemsudin Mehmedović. Pogledajte njihove biografije.

BAKIR IZETBEGOVIĆ

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Bakir Izetbegović je rođen 1956. godine u Sarajevu, gdje živi sa suprugom Sebijom s kojom ima kćerku Jasminu.

Njegov otac rahmetli Alija Izetbegović je jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA) i njen prvi predsjednik. Iako je Bakir Izetbegović bio član Stranke od osnivanja 1990. godine, na prve visoke funkcije u SDA-u izabran je tek nakon povlačenja Alije Izetbegovića sa njenog čela. Međutim, tokom rata bio je lični očev sekretar u Kabinetu predsjednika BiH.

Bakir Izetbegović ulazi u Glavni odbor stranke SDA 2002. godine, a godinu dana kasnije postaje potpredsjednik. Na Konvenciji SDA-a 2013. godine izabran je za zamjenika predsjednika Stranke.

Diplomirao je arhitekturu u Sarajevu 1981. godine. Godinu dana kasnije postaje konsultant u sarajevskoj firmi „Konsalting“ i na toj poziciji ostaje narednih deset godina. Nakon prvih demokratskih izbora u BiH, na kojima je pobijedila SDA, Bakir Izetbegović postaje direktor Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo (KS), a od 2003. radi kao koordinator na projektu obnove Gazi Husrev-begove biblioteke. Izetbegović je, također, tokom 2005. i 2006. godine bio i konsultant u izgradnji trgovačko-poslovnog BBI Centra u Sarajevu.

Prvi put sudjeluje na izborima 2000. godine i biva izabran za poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo. Dvije godine kasnije ulazi u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u kojem ostaje tokom četverogodišnjeg mandata.

Izborom u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2008. godine Izetbegović se penje za stepenicu više. Tokom ovog mandata bio je predsjednik Kluba poslanika SDA.

Na koncu, na općim izborima 2010. godine izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH sa gotovo 163.000 glasova. Novi mandat u državnom vrhu BiH osvojio je i na općim izborima 2014. godine.

IRFAN AJANOVIĆ

Ajanović je rođen u Žepču 1942. godine. On je po zanimanju pravnik, a još u mladosti bio je zapažen kao pjesnik. Na vlastite stihove komponovao je narodne melodije koje je pjevao sam ili su ih pjevali poznati narodni interpretatori. Nakon što je završio Pravni fakultet u Sarajevu, radio je u ovom gradu kao pravnik, ali i u rodnom gradu kao poduzetnik.

Kada na samom startu devete decenije ovog stoljeća na ruševinama komunizma počinju nacionalna osvješćivanja naroda, on - kao jedan od učesnika Osnivačke skupštine Stranke demokratske akcije obilazi bosanskohercegovačke gradove i drži govore o nužnosti borbe bošnjačkog naroda za svoju afirmaciju. Obavljajući neko vrijeme dužnost generalnog sekretara Stranke, dokučuje sam vrh politike - izabran je za poslanika u Vijeću građana Skupštine BiH, a februara 1991., kao poslanik Savezne skupštine tadašnje Jugoslavije, za potpredsjednika Saveznog parlamenta. Izbijanje rata u tadašnjoj državi ga je spriječilo da nakon rotacije ne postane i predsjednik Savezne skupštine bivše države.

Prijatelji ga smatraju nacionalnim herojem, poznanici patriotom, a drugi pak (oni što su ga u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu zarobili i izručili drugom neprijatelju) ultranacionalistom.

Po izbijanju agresije na Bosnu i Hercegovinu odlazi u rodni grad - Žepče da političkom borbom, ali i s puškom u ruci, brani napadnutu domovinu sve dok ga bojovnici HVO ne zarobljavaju i ne predaju srpskim vojnim snagama. Nakon više od hiljadu dana provedenim u logorima i kazamatima, razmjenom sa agresorom, spašen je od pogubljenja 1995. godine kad se vraća u Sarajevo, zauzimajući ponovo svoje mjesto u klupama Parlamenta Federacije BiH.

U biografiji Irfana Ajanovića dva detalja zauzimaju posebno mjesto. Naime, kao potpredsjednik Skupštine SFRJ i član Državne komisije za kontrolu primirja u Hrvatskoj 1991. godine, on je bio prvi političar u bivšoj Jugoslaviji, koji je kao visoki državni funkcioner rekao neoborivu istinu o agresiji Srbije i Crne Gore (zajedno sa JNA) na tada priznatu državu Republiku Hrvatsku, ali i o pripremama ovih agresora za napad na Bosnu i Hercegovinu. Ove njegove stavove Evropska zajednica je 27. augusta 1991. godine u potpunosti prihvatila i unijela u Rezoluciju o Jugoslaviji, a sam autor ih je iznio u svom Saopštenju o otkazu na članstvo u pomenutoj komisiji.

Drugi značajan detalj iz biografije je onaj o učešću (zajedno sa Harisom Silajdžićem) na Lisabonskim pregovorima. Uz to, Irfan Ajanović je 22. maja 1992. bio član delegacije BiH o prijemu naše države u članstvo u Organizaciju Ujedinjenih naroda.
 

ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ

Šemsudin Mehmedović, jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), rođen je 1961. godine u Lepenici pored Tešnja gdje i danas živi sa suprugom Mevlom s kojom ima kćerku Sadinu.

Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Banjoj Luci 1983. godine, a potom se zapošljava u preduzeću Unico filter Tešanj, gdje radi do 1991. godine. Tokom rata je bio načelnik Policijske stanice Tešanj i načelnik Centra službe bezbjednosti Doboj sa sjedištem u Tešnju.

Nakon rata postaje ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Na ovoj funkciji je ostao do 1998. godine, kada je imenovan za ministra prometa i komunikacija u kantonalnoj vladi. Također, od 1996. bio je i zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), a 2006. godine je izabran za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Četiri godine kasnije ponovo je izabran u isti parlament.

Mehmedović je u oktobru 2014. po treći put izabran za poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH. Dobio je 24.624 glasa.