Da li je Demokratska fronta opozicija ili vlast, šta će ova stranka uraditi u narednom periodu, šta misli o Draganu Čoviću, o čemu je razgovarao sa Izetbegovićem, samo su neka od pitanja na koja je u intervjuu za novinsku agenciju Patria odgovorio predsjednik DF-a Željko Komšić.
S obzirom da je intervju duži objavit ćemo ga u dva dijela.
PATRIA: Gdje je Demokratska fronta trenutno. Opozicija ili vlast?
KOMŠIĆ: DF je vlast na nivou države BiH i u dva kantona – Kantonu Sarajevo i u ZDK-a. Na ostalim nivoima je opozicija. Kao što je, uostalom, slučaj i sa gotovo svim ostalim strankama u BiH. Izuzev HDZ-a koji je vlast na svim nivoima, uključujući i oba entiteta. Tako, npr. SDA je opozicija u RS-u, a na drugim nivoima je vlast, SNSD je vlast u RS-u, a opozicija na državnom nivou, Stranka za BiH je vlast u nekim kantonima, A-sda je vlast u nekim kantonima, itd. itd. Samo je HDZ vlast na svakom pedlju BiH.
PATRIA: Koliko puta ste razgovarali sa Bakirom Izetbegovićem u zadnjih mjesec dana i šta ste mu tom prilikom rekli?
KOMŠIĆ: Razgovarali smo samo jednom i to na zahtjev nekih ljudi iz SDA, koje inače cijenim kao čestite i dobronamjerne ljude. Ne znam, a i nije me baš puno zanimalo, da li je to bio lično Izetbegovićev zahtjev.
Tom prilikom sam mu rekao, odnosno ponovio, da je Draganu Čoviću već dao sve što predstavlja ekonomsko-materijalnu osnovu i sve resurse na teritoriji nekadašnje tzv. Herceg Bosne, i da mu sada slijede čisti politički zahtjevi koji imaju za cilj da tu teritoriju nekadašnje tzv. Herceg Bosne, administrativno i institucionalno zaokruže.
To će se desiti kroz formu mehanizma koordinacije kojim će se kantonima dati moć odlučivanja iz čisto državne nadležnosti, čime se kantoni izvode na političku scenu kao institucije koje imaju nadležnost u vanjskoj politici (pravo veta na sve odluke koje se donose u tom tijelu, a čime se zadire u oblast vanjske politike kao isključivo nadležnosti državnih institucija, jer kroz mehanizam koordinacije se realizuje vanjska politika zemlje u procesu pridruživanja EU), kao i kroz izmjene Izbornog zakona kojima će Čović uvesti etničke izborne jedinice.
Formalno neće biti trećeg entiteta, ali praktično će postojati i bit će čak jači nego da formalno postoji. Nadam se da ne očekujem puno ako mislim da bi Izetbegović bar to trebao znati i shvatiti.
Također sam mu rekao, da ako već želi bilo kakve ozbiljne razgovore sa DF-om, oni se mogu desiti tek nakon što bude jasno kako su ministri iz SDA u Vijeću ministara glasali po pitanju mehanizma koordinacije. Naš je stav isti i kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona ali, s obzirom da se na izmjenama Izbornog zakona još nije počelo ni raditi, to u ovom trenutku nije ni aktuelno.
PATRIA: Da li ste razgovarali o odluci Ustavnog suda FBiH koja treba biti donesena na temelju Vaše apelacije o spornoj Uredbi Vlade FBiH?
KOMŠIĆ: Po pitanju odluke Ustavnog suda FBiH o čuvenoj Uredbi Vlade F BiH, rekao sam mu da ta Odluka suda više nije niti bitna i da je izgubila svaki pravni smisao, jer su u međuvremenu nastupile posljedice koje čak ni ta odluka ne može izmjeniti a ni popraviti. To je, jednostavno, završena priča.
Također sam mu rekao da DF, nakon izlaska iz Vlade F BiH, toj istoj vladi, pa ni SDA-u i HDZ-u nije želio praviti dodatne problem niti otežavati dalje situaciju, ali da imaju na umu da su sve odluke Vlade F BiH koje su donesene nakon razrješenja Reufa Bajrovića od strane Čavare, zapravo neustavne i to iz razloga što nije osigurana ustavna zastupljenost konstitutivnih naroda u sastavu i radu Vlade Federacije i to na štetu Bošnjaka.
PATRIA: Pitanje izbora novog direktora OSA-e je jedno vrijeme bilo jako aktuelno, a sada se šuti. Da li ste možda i o tome razgovarali?
KOMŠIĆ: Na tom susretu nisam pominjao pitanje budućeg direktora OSA-e, ali ga jesam ranije pomenuo nekim funkcionerima SDA.
Stav DF-a je da osoba koja će biti budući direktor OSA-e treba biti takvih kvaliteta da može ostvariti uspješnu saradnju sa našim zapadnim saveznicima, a ne osoba oko koje ćemo, kao država, otvoriti svađu upravo sa tim saveznicima.
PATRIA: Kako komentirate susret Izetbegovića i Radončića, koji su neki nazvali historijskim za Bošnjake. Jesu li Bošnjaci zaista bili u sukobu i posvađani?
KOMŠIĆ: Ja do sada nisam primjetio, a mislim da to isto gotovo niko nije primjetio, da su Bošnjaci posvađani. Kao uostalom i drugi narodi u BiH. Čak su i međuetnički odnosi sve bolji i bolji. Posvađani su političari i to nema veze sa bilo kojim narodom, pa ni Bošnjacima.
Općepoznata činjenica je, a to se dešavalo sve do prije koji dan, da su Radončić i Izetbegović bili ljuto posvađani. Izetbegović je prijetio slanjem Radončića u zatvor, Radončić je bio za dečamparizaciju i deerdonizaciju BiH i Bošnjaka, nije želio da bude anticivilizacijaska zakrpa Izetbegoviću, itd. To je bilo, ali svađe među Bošnjacima nije bilo. Pa svi to znaju i vide.
A što se tiče njihovog susreta i pomirenja, meni lično je drago da je do toga došlo. Ja inače ne volim kada se ljudi svađaju!