Pozadina priče o interkonekcijama: Ruski plin za Rs i HDZ-ova kontrola plinovoda kojim bi se snabdijevalo Sarajevo

Piše: Istraga.ba

U četvrtak, u 11 sati Vijeće ministara BiH trebalo bi odlučivati o pokretanju procedure za sklapanje međunarodnih ugovora koji se odnose na izgradnju istočne interkonekcije kojom bi se na teritoriju BiH (preko Srbije) dopremao plin iz Rusije i južne interkonekcije kojom bi se, preko jadransko-jonskog plinovoda, u BiH dopremao gas iz Azerbejdžana.

U pitanju su dva strateška projekta od kojih može ovisiti i energetska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine. No, prođu li ova dva projekta u formi koju zagovaraju Milorad Dodik i Dragan Čović, dio Bosne i Hercegovine u kojem većinski žive Bošnjaci mogle bi dugoročno pogoditi nesagledive posljedice.

Čitajte pažljivo nastavak. Detalji u ovoj priči su vrlo bitni. Ranije ih je Istraga.ba objavljivala, ali sada, kada je član Predsjedništva BiH Željko Komšić saopćio da neće podržati ove projekte bez usvajanja zakona o gasu na nivou BiH, prisjetimo se ključnih činjenica.

Šta je južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.

Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana.

Bh. krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

Šta je istočna interkonekcija?

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine.

Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike srpske i Republike Srbije.

Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija - Mačvanski Prnjavor - Bijeljina - Doboj - Banja Luka - Prijedor - Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina.

Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.

Ovom trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji na Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike srpske oko 320. Nosilac poslova je preduzeće iz Republike srpske - Gas Res.

Međudržavni sporazumi

Nijedan od ova dva gasovoda nije dobio saglasnost institucija Bosne i Hercegovine koje su jedine ovlaštene za potpisivanje i davanje saglasnosti za međudržavne sporazume.

U početku su projekat južna interkonekcija opstruisali zvaničnici iz Republike srpske, a kasnije se u opstruisanje uključila i Hrvatska demokratska zajednica.

O razlozima ćemo nešto kasnije. Sada ćemo, ukratko, objasniti šta je sve potrebno da bi Predsjedništvo BiH dalo saglasnost za potpisivanje međunarodnog ugovora sa Srbijom koji se odnosi na izgradnju nove istočne interkonekcije kojom bi u BiH bio dopreman ruski plin.

Kako se potpisuju međudržavni sporazumi?

Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisana je procedura zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.

"Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja.

Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom.

Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana", navedeno je u ovom Zakonu.

U konkretnom slučaju (nova istočna interkonekcija), Vlada Republike srpske bi inicijativu za zaključivanje sporazuma sa Srbijom trebala prvo dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH.

Ako MVTEO ocijeni da je projekat opravdan, materijali se dostavljaju Vijeću ministara koje usvaja prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora, u skladu sa članom 6. ovog Zakona, donosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Nakon završenih pregovora, delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora.

Predsjedništvo BiH, potom, donosi odluku o potpisivanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.

Južna interkonekcija: HDZ želi izbaciti BH Gas

Više od godinu dana čelnici HDZ-a BiH u federalnom Domu naroda blokirali su usvajanje Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska". Kliknete li ovdje, moći ćete pročitati nacrt ovog blokiranog zakona čije povlačenje je zatražila novoformirana Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

"Ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje gasovoda 'Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska' na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Posušje (Bosna i Hercegovina) - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar (u daljnjem tekstu: Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uključujući infrastrukturu projekta, tačku interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju projekta", navedeno je u članu 1. predloženog Zakona.

U članu 4. ovog zakona piše da se "za nositelja investicije projekta gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska određuje Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo."

Kadrovi HDZ-a BiH u institucijama BiH i Federacije BiH ne žele podržati ovaj projekat, ukoliko kontrolu nad transportom gasa iz južne interkonekcije bude kontrolisalo federalno javno preduzeće BH Gas. Stoga, oni traže da se ova kompanija, kao jedina federalna kompanija zadužena za transport gasa, izbaci iz zakona.

HDZ-ovi delegati su, stoga, predložili osnivanje novog preduzeća koje bi osnovali Zapadnohercegovački, Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. U junu prošle godine, delegati HDZ-a u Domu naroda FBiH dostavili su amandmane na Zakon o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska".

Oni precizno navode da se BH Gas mora izbaciti iz zakona, te da kantoni osnuju kompaniju koja bi bila zadužena za transport gasa južnom interkonekcijom. HDZ BiH predlaže da Federacija bude garant za podizanje kredita u iznosu od 200 miliona KM, a da plinovodom upravljaju preduzeća kojima upravljaju kantoni u kojima vlada HDZ BiH.

Nakon što je Vlada FBiH odbila prijedlog da se iz južne interkonekcije izbaci BH Gas, HDZ je odlučio da Vlada Zapadnohercegovačkog kantona osnuje kompaniju koja bi se bavila distribucijom gasa.

"Vlada Zapadnohercegovačkog kantona utvrdila je na sjednici u utorak tekst Prijedloga Odluke o osnivanju Javnog poduzeća 'Plinovod Južna interkonekcija' d.o.o. koji je upućen u skupštinsku proceduru.

S obzirom na to da plinovod Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska većim dijelom prolazi kroz teritoriju Županije Zapadnohercegovačke pokreće se procedura osnivanja Javnog poduzeća 'Plinovod Južna interkonekcija d.o.o. koje će obavljati djelatnost od javnog društvenog interesa Županije Zapadnohercegovačke iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekata plinofikacije izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u Županiji Zapadnohercegovačkoj", saopćeno je 30. avgusta 2022. godine iz Vlade ZHK.

Na ovaj način, HDZ BiH pokušava preuzeti kontrolu nad transportom gasa iz Azerbejdžana. Tako bi Sarajevo, faktički, unatoč "alternativnom načinu snabdijevanja", postalo zarobljenik Širokog Brijega i Banja Luke koji bi kontrolisali plinovode prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Vlasti u Sarajevu bi, faktički, samo bile garant prilikom zaduživanja. O svemu ostalom bi odlučivale vlade ZHK i Vlada Rs.