Tajni sastanak u Zagrebu: Čovića oštro napao i kritikovao optuženi general HVO-a Zlatan Mijo Jelić

Predsjedništvo HDZBiH održalo je 8. februara sjednicu na kojoj je između ostalog posebna pažnja posvećena pitanjima braniteljske populacije koja je pogođena novim svakodnevnim optužnicama, prenosi novinska agencija Patria.

Zaključeno je kako se kriminalizacija Domovinskog rata mora zaustaviti, te zaštiti dignitet i Domovinskog rata i branitelja. Također je oštro osuđen i odbačen svaki pokušaj nametanja kolektivne odgovornosti u optužnicama temeljenim na konstrukciji "zajedničkog zločinačkog pothvata" koji se pokušava nametnuti zapovjednicima HVO-a i hrvatskom narodu u BiH.

Tri dana prije, predsjednik HDZ-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović održao je sastanak s predsjednicima Središnjih udruga HVO-a. Ovaj sastanak je održan samo četiri dana nakon Čovićeve posjete Zagrebu (2. februar) gdje su se on i Borjana Krišto, sastali s predsjednikom HDZ-a Hrvatske Tomislavom Karamarkom, kao i premijerom Tihomirom Oreškovićem i predsjedavajućim Sabora Željkom Reinerom.

Nakon sastanka sa Karamarkom u zagrebačkoj Centrali HDZ-a uslijedio je još jedan sastanak, i to tajni o čemu javnost naravno nije informisana. Čović se, nezvanične su informacije sastao sa generalom HVO-a Mijom Jelićem, protiv kojeg je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu za ratne zločine.

Jelić je otvoreno kritikovao Čovića zbog nezainteresovanog ponašanja ove stranke vezano za podizanja optužnica protiv visokih oficira i pripadnika HVO-a. Kritike su pale i zbog izostanka jasne reakcije po tom pitanju od strane "temeljnih" udruga HVO-a ali i HDZ BiH.

Za šta Tužilaštvo tereti Jelića 

Podsjećanja radi, 30. decembra 2015. godine tužilac Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Zlatana Jelića rođenog u Mostaru, državljanina BiH i Hrvatske.

Optuženi se tereti da je u vremenskom periodu od mjeseca maja 1993. do mjeseca marta 1994. godine, za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije R BiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika 1.djelatne borbene Vojne policije HVO, te 1. lakojurišne bojne VP HVO, te zapovjednika koji je pod kontrolom imao sve jedinice HVO-a na području Mostara, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba.

U optužnici se navodi da su, u okviru širokog i sistematičnog napada snaga HVO-a i Vojne policije HVO, na bošnjačko civilno stanovništvo na području Mostara, počinjeni zločini nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti.

Navedeni zločini su počinjeni prisilnim etničkim čišćenjem, prisilnim progonom i premještanjem žena i djece na teririju pod kontrolom A RBiH,  nezakonitim  zatočenjem bošnjačkog stanovništva u više logora i objekata za zatočenje, mučenjem i zlostavljanjem žrtava, prisilnim odvođenjem žrtava u živi štiti ili na prinudne radove na prvoj liniji bojišnice, prilikom čega su bili izloženi vatrenim dejstvima i dovođeni u opasnost po život.

Također, zločini su počinjeni i prisilnim tjeranjem zarobljenika da obučeni u odjeću HVO-a, bacaju zapaljive predmete na objekte pod kontrolom Armije R BiH, što ih je izlagalo opasnosti da budu ubijeni, mučenjem i zlostavljanjem zatočenika i nanošenjem teških tjelesnih povreda koje su prouzročile trajne povrede i invaliditet kod žrtava.

U optužnici se navodi, da su izvođenja na prinudne radove, obavljanja uz odobrenje i saglanost optuženog Jelića, te da je uslijed prisiljavanja na rad na prvoj liniji, smrtno stradalo najmanje 50 žrtava, a 188 je teže i lakše ranjeno, dok je oko 40 žrtava mučeno i fizički zlostavljano od pripadnika HVO-a.

Također, optuženi se tereti i da je odobravao odvođenje zarobljenika iz logora, na prinudne radove na imanjima pojedinih dužnosnika HVO-a, kao i prisiljavanje zatočenika na utovaranje i prijevoz opljačkane imovine stanovništva bošnjačke i srpske nacionalnosti na području Mostara.

Optuženi Jelić tereti se da je znao i odobrio počinjenje zločina, te da nije ništa poduzeo da zločine spriječi niti kazni počinioce.

Počinjenim zločinima, izvršen je progon i etničko čišćenje velikog broja stanovnika Mostara bošnjačke i srpske nacionalnosti.

Optužnica protiv Zlatana –Mije Jelića, koji se tereti za kazneno djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. KZ BiH, jedna je od najopsežnijih optužnica za zločine počinjene na području Mostara.

Radi se o predmetu Kategorije 2, u kojem je istraga započeta u tužilaštvu Haškog tribunala, nakon čega je predmet proslijeđen na procesuiranje Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH će odgovornost optuženog dokazivati pozivanjem  više od 200 svjedoka, od kojih će više od 20 svjedočiti uz mjere zaštite, a uz optužnicu je priloženo više od 1100 dokaznih materijala.

S obzirom da se optuženi nalazi u bjekstvu i na području Republike Hrvatske, bit će raspisana međunarodna tjeralica i od vlasti u Hrvatskoj bit će zatraženo izručenje optuženog ili njegovo procesuiranje u pravosudnim institucijama Hrvatske, a o svemu će biti informirano i Haško tužilaštvo.