Komšićev prijedlog: Omogućiti vanredne izbore i spriječiti kandidovanje ratnih zločinaca

Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte i poslanik u Predstavničkom domu PSBiH u parlamentarnu procedure uputio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, piše novinska agencija Patria.

Predloženim izmjenama „nijedna osoba koja je izdržala kaznu zatvora izrečenu od Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju ne može biti kandidat niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriju Bosne i Hercegovine."

Također, izmjenama je predviđeno da „nijedna osoba koja je izdržala kaznu zatvora koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine, sud Republike Srpske ili sud Federacije Bosne i Hercegovine i sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njezin dosije prije uhićenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti kandidat niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriju Bosne i Hercegovine."

Osim predstavnika političkih elita izmjene Zakona tretiraju da „Članovi Centralne izborne komisije ne mogu biti osobe koje su nakon stupanja na snagu Izborog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno nakon 27. 9. 2001. godine, bile na funkcijama u izvršnim tijelima političkih stranaka iii imale mandat u zakonodavnim ili izvršnim tijelima vlasti u ime političkih subjekata."

- Prijedlog zakona upućuje se zbog potrebe otklanjanja mnogih manjkavosti koje su se u praksi izbomog sisetma BiH pokazale probІematičnima. Navedenim bi se prijedlogom onemogućilo kandidiranje osobama osuđenim na kaznu koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, a koje su kaznu već izdržale, jer bi mogućnost kandidiranja takvih osoba u društvu kakvo je bosanskohercegovačko izazvalo brojne turbulencije – navodi se u obrazloženju prijedloga.

Nadalje, Prijedlogom zakona predviđa se depolitizacija izborne administracije, s posebnim naglaskom na CIK BiH i biračke odbore, koji su isticani kao jedan od temeljnih izvora izbornih manipulacija.

No, izmjene koje predlaže Komšić tiču se i mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora.

- Uvođenjem mogućnosti za raspisivanje izvanrednih izbora, barem na razinama vlasti na kojima postojeći ustavi to dopuštaju, onemogućilo bi se političkim subjektima da u četvorogodišnjem mandatu drže građane Bosne i Hercegovine „robovima" svojih političkih kalkulacija i osobnih sujeta, već bi uvođenje takvog instituta dalo podstreka za rad na europskom putu, brže formiranje vlasti i sklapanje čvršćih i trajnijih političkih saveza – navodi se u obrazloženju.

Preciznije izmjene Zakona kažu da “u slučaju da se Vijeće ministara BiH ne formira u roku od 90 dana od potvrđivanja rezultata neposrednih i posrednih izbora na niovu Parlamentare skupštine BiH, CIK BiH po službenoj dužnosti oduzima mandate izabranim zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i raspisuje izvanredne izbore za tu razinu vlasti”.

- Ako u bilo kojem trenutku natpolovična većina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, to podrazumijeva i potrebnu većinu iz oba entiteta, podnese zahtjev CIK-u za održavanje izvanrednih izbora, Centralna izborna komisija po službenoj dužnosti oduzima mandate izabranim zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamentame skupštine BiH i raspisuje izvanredne – navodi se u Prijedlogu izmjena Izbornog zakona.