Čovjek zbog kojeg mladi zavole matematiku: Arslanagićeva knjiga "Ne dirajte moje krugove"

U priremi je novo izdanje, među mladima BiH, jedne od najpopularnijih knjiga o matematičkoj nauci. Prof. dr. Šefket Arslanagić autor je knjige predivnih priča iz matematičke historije: „Ne dirajte moje krugove“. U knjizi su dostignute vrhunske metode popularizacije jedne nauke, piše novinska agencija Patria.

Prof. dr. Šefket Arslanagić je i regionalno jedno od najpoznatijih imena u matematici. U periodu 1980-1992. predavao je matematiku na Građevinskom fakultetu u Mostaru. Za vrijeme agresije na BiH boravio je u Danskoj i Njemačkoj, gdje je osnivao škole za izbjeglice i uporno učio djecu po izbjegličkim kampovima. Tada je dobio ključne bitke za mladost osuđenu da bude izgubljena generacija: „Ni jedan dan naše djece ne smije proći bez obrazovanja“, ponavljao je!  

Dvije školske godine je radio pri Matematičkom institutu Humboldt Univerziteta u Berlinu. Od septembra 1996. godine je profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Šefket Arslanagić je objavio 38 naučnih radova iz oblasti analitičkih i geometrijskih nejednakosti i preko 400 stručnih radova iz matematike i njene metodike. Objavio je u BiH i 36 knjiga iz matematike. Svoje naučne i stručne radove, osim u BiH, objavljivao je u petnaestak evropskih država, te širom svijeta u Kanadi, Australiji, Maleziji...   

Sljedeće godine navršit će se 50 godina njegovog upornog obrazovnog rada sa mladima ove zemlje. Ponajviše je uradio na popularizaciji matematike u BiH. Njegovi učenici i studenti su tvrdili da su mnogi, koji nikada nisu podnosili matematiku, nakon nekoliko profesorovih predavanja postajali matematički „ovisnici“. Prve medalje za BiH sa matematičkih olimpijada stigle su sa učenicima koje je pripremao profesor Arslanagić. 

U svom djelu „Ne dirajte moje krugove“, Arslanagić priča anegdote o najboljim svjetskim matematičarima. Jednu od najljepših „matematičkih priča“ posvetio je Bosancu prof.dr. Mahmutu Bajraktareviću. Treba li govoriti da profesor Bajraktarević „nema ulicu“ u svom Sarajevu.

Matematika donosi ljudskom biću širinu spoznaje. Malo je poznato da su slavni matematičari izvrsno radili brojne druge poslove. Slavni Volter je govorio da je u Arhimedovoj glavi bilo više mašte nego u Homerovoj (tvorac Ilijade i Odiseje). Kada je, kupajući se u kadi, otkrio poznati zakon hidrostatike da tijelo gubi od težine koliko je težina tečnosti koju istisne, potrčao je go da kaže svoje otkriće caru Hijeronu, uzvikujući: Heureka! (Našao sam!).

Malo je poznato da je slavni pjesnik Omer Hajam bio vrstan matematičar i astronom. U Isfahanu je Hajam upravljao oservatorijom i došao do fantastičnih rezultata istraživanja. Hajam je tvorac kalendara koji je u nekim segmentima tačniji od gregorijanskog kalendara.

Sve civlizacije su se divile svojim matematičarima i okivale ih u zvijezde. Knjigu je profesor Arslanagić pisao anegdotski i u isto vrijeme jednostavnim jezikom davao matematička rješenja. Matematika je najvažniji temelj svake nauke. Nije slučajno da je Euklidova knjiga „Elementi“ nakon Kurana i Biblije najprevođenija u svijetu. Profesor Šefket Arslanagić je ovom svojom knjigom dao prave razloge za ljubav novih bh. generacija prema matematičkoj nauci.