Damirka Mioč objašnjava za Patriju: Kako je BiH dospjela na sivu listu Evropske unije

Udruženje banaka u BiH ustvrdilo je sredinom novembra da se BiH našla na „crnoj listi“ Evropske unije, zbog čega je, naveli su, poslovanje između kompanija i banaka u BiH sa drugim zemljama usporeno ili skroz onemogućeno. 

Iz Vijeća ministara BiH demantirali su Udruženje banaka. Iz Državne vlade saopćili su da se BiH nalazi na sivoj, a ne na crnoj listi EU, a to je, tvrde, ogromna razlika. Uz to, nastavi li BiH ispunjavati zadane obaveze, uskoro bi mogla biti skinuta i sa sive liste, optimistični su iz Vijeća ministara. 

- U narednom periodu će biti usvojene i preostale preporuke FATF-a (Međudržavno tijelo za borbu protiv pranja novca) koje su postavljene pred BiH, naročito one preporuke koje podrazumijevaju izmjene i dopune Krivičnih zakona u Republici Srpskoj te uspostavu državnog, jedinstvenog registra svih udruženja i fondacija koje djeluju na području BiH – saopćeno je iz Vijeća ministara.

Za EU je vrlo važno da BiH ima jedinstvenu bazu nevladinih organizacija, udruženja i fondacija, te uvid u njihov rad, kako bi se smanjila mogućnost da neke od njih služe za finansiranje terorističkih organizacija. 

Nakon što ispuni ove obaveze, Bosna i Hercegovina više ne bi trebala biti na sivoj listi. 

BiH se obavezala da će ove dvije obaveze ispuniti do kraja 2016. godine. Iz Vijeća ministara tvrde da će BiH svoje obaveze izvršiti u predviđenom roku.

Kako je Bosna i Hercegovina dospjela na sivu listu EU, šta to konkretno znači za kompanije i banke u zemlji, za novinsku agenciju Patria objasnila je Damirka Mioč, šef delegacije BiH pri MONEYVAL komitetu.

- Bosna i Hercegovina se nalazi na na tzv. “sivoj listi” FATF-a a ne na crnoj kako se posljednjih dana špekuliše u javnosti – objašnjava Mioč. 

FATF i MONEYVAL su ključne organizacije koje nadziru i prate usklađenost članica i drugih jurisdikacija na polju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. FATF ima veće ovlasti od MONEYVAL-a 

- Siva lista FATF-a na kojoj se nalazi BiH predstavlja javnu objavu od 26. juna 2015. godine na web stranici FATF-a – objašnjava Mioč te dalje nastavlja:

- Put do ove “sive liste FATF-a” za Bosnu i Hercegovinu bio je značajno duži, zapravo višegodišnji i seže još od uočenih nedostataka i neispunjenih preporuka iz 3. kruga MONEYVAL evaluacije za Bosnu i Hercegovinu (mjere za usklađivanjem iz perioda 2009. - 2014. godine).

Prije stavljanja na “sivu listu FATF-a”, MONEYVAL je Bosnu i Hercegovinu još 1. juna 2014. godine stavio na svoju “sivu listu” zbog istih razloga.

Kako se stanje nije popravljalo, odnosno nije bilo nikakvog napretka u strateškim pitanjima kojima se bavio MONEYVAL, isti su na svojoj 47. Plenarnoj sjednici održanoj u aprilu 2015. godine nominovali Bosnu i Hercegovinu FATF-u na usklađivanje.

Rezultat toga bilo je sačinjavanje Akcijskog plana za Bosnu i Hercegovinu od strane FATF-a, te politička opredijeljenost BiH na visokom nivou da će raditi sa FATF-om i MONEYVAL-om na rješavanju strateških nedostataka u oblasti pranja novca i finansiranja terorizma, a posljedica je i javna objava FATF-a o navedenom, odnosno “siva lista” FATF-a.

U cilju realizacije FATF Akcijskog plana Vijeće ministara BiH formiralo je Radnu grupu koja aktivno prati ispunjavanje Akcijskog plana prema zadanim rokovima, i u koju su uključeni predstavnici svih institucija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini na koje se odnose navedeni nedostaci.

Također, pred svaku Plenarnu sjednicu FATF-a, koje se održavaju tri puta godišnje, predstavnici BiH pismeno  i usmeno na radnom sastanku informišu FATF-ICRG grupu koja prati implementaciju FATF Akcijskog plana za BiH, o realizovanim aktivnostima i postignutom napretku.

Nakon toga na FATF Plenarnoj sjednici donese se javna objava o statusu države, posebno  ukoliko je bilo promjena u statusu.

Bosna i Hercegovina od prve javne objave u junu 2015. godine do danas nije imala bilo kakvo pogoršanje statusa.

Naredni radni sastanak treba se održati krajem januara, a Plenarna sjednica FATF-a tokom februara 2017. godine.

U periodu od donošenja FATF Akcijskog plana do danas vlasti Bosne i Hercegovine su realizovali veliki broj mjera koje su predviđene Akcijskim planom. Može se govoriti o izmjenama i dopunama oko 15 zakonskih i podzakonskuh akata vezano za ispunjenje obveza po ovom Akcijskom planu.

Jedna od posljednjih aktivnosti bila je usvajanje Odluke o provedbi Rezolucije 1373. (2001) Vijeća sigurnosti UN o sprječavanju i suzbijanju finansiranja terorističkih akata, koja je Vijeće ministara BIH usvojilo na sjednici  28. septembra 2016. godine, zatim na sjednici Doma naroda BiH održanoj 22. novembra 2016. godine kada je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH.

Bankarski sektor nije direktno obuhvaćen niti jednom mjerom u FATF Akcijskom planu.

Damirka Mioč objašnjava da EU lista za sada ne podrazumijeva bilo koju vrstu sankcija, raskid poslovnog odnosa, restrikcije trgovinskog odnosa ili ograničavanje razvojne pomoći EU, već je isključivi cilj primjena pojačanih mjera budnosti u ovim slučajevima, i kako ističu predstavnici Evropske komisije u Bosni  i Hercegovini, EU će nastaviti raditi sa zemljama sa liste po svim relevantnim oblastima politika i putem razvojne suradnje, a sa krajnjim ciljem postizanja njihove usklađenosti i brisanja sa liste zemalja sa određenim neusklađenostima.

- Sa aspekta finansijskog poslovanja u međunarodnom platnom prometu u smislu odbijanja ili prekida poslovnog odnosa i nerealizacije novčanih transakcija nije isključena mogućnost da su pojedine države, odnosno njihove bankarske institucije poduzele pojačane mjere nadzora prema transakcijama u/iz Bosne i Hercegovine zbog javne objave FATF-a, ali ne može se govoriti o sistemskim prekidima ili odbijanju poslovnog odnosa u ovom kontekstu, odnosno ako je u pojedinačnim slučajevima do istog došlo radilo se o drugim neregularnostima ili neispunjenjima standarda u međunarodnom platnom prometu – smatra Mioč.

Dodaje da bi konkretne pokazatelje i analize ovih slučajeva, ukoliko ih je bilo, trebale dati mjerodavne finansijske institucije u Bosni i Hercegovini (Centralna banka BiH i entitetske agencije za bankarstvo). 

Također, značajno je istaći i da je u septembru 2015. godine na 48. Plenarnoj sjednici MONEYVAL-a  usvojen izvještaj za 4. krug evaluacije za Bosnu i Hercegovinu, te da je na osnovu postignutih rezultata, odnosno ostvarenog značajnog napretka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma revidirana i javna objava za Bosnu i Hercegovinu, kojom je Bosna i Hercegovina skinuta sa tzv. ”sive liste” MONEYVAL-a (na kojoj se nalazila od 01.06.2014. godine), a napredak je potvrđen i na Plenarnoj sjednici MONEYVAL-a u septembru ove godine, tako da se Bosna i Hercegovina nalazi u redovnoj proceduri izvještavanja što se tiče MONEYVAL-a.

U kontekstu ukupnih svjetskih dešavanja na ovom polju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, Mioč objašnjava da se međunarodni standardi podižu na viši nivo, posebno nakon terorističkih napada u Briselu i Parizu, tako da se mogu očekivati i značajno rigoroznije mjere i postupci prema državama koje ne usklade svoje zakonodavstvo ili primjenu istih u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, piše Patria.