Povodom Dana pobjede nad fašizmom, Odbor Vlade RS-a za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova organizovao je jučer u Banja Luci „Marš besmrtnog puka“, piše agencija Patria.
Bila je to idealna prilika da se vidi dokle se otišlo sa zloupotrebom antifašizma u dnevno-političke svrhe, jer da nije bilo desetak preživjelih partizana s partizanskim oznakama, niko ne bi uopšte ni primijetio da ta manifestacija ima bilo kakve veze s antifašizmom.
Organizator skupa bio je Odbor koji ujedno organizuje i obilježavanja svih datuma vezanih za posljednji rat u BiH u kojem se slave „vrijednosti“ koje su zagovarali Ratko Mladić i Radovan Karadžić i koje su dovele do genocida nad Bošnjacima.
Pokušajima da se historija potpuno iskrivi na ovim prostorima nastoje se oduprijeti uglavnom pojedine nevladine organizacije i predstavnici civilnog društva. Tako je bilo i jučer u Banja Luci i Prijedoru.
Grupa aktivista je u Banja Luci provela akciju lijepljenja plakata kojim su pokušali skrenuti pažnju na ulogu Uroša Drenovića, četničkog vojvode i saradnika ustaša i nacista tokom Drugog svjetskog rata.
- U naselju Novoselija dio regionalnog puta nosi naziv ovog saradnika okupatora, te osjećamo obavezu da podsjetimo sve one koji ne vide problem u ovoj činjenici da su ustaše i nacisti odgovorni za smrt i patnje stotina hiljada ljudi u široj regiji Banjaluke. Na ovaj način želimo pokazati da se protivimo istorijskom revizionizmu koji osvjedočene fašiste i saradnike okupatora prikazuje kao pozitivne ličnosti u istoriji ovih prostora. Simpatizeri četničkog pokreta već decenijama pokušavaju da sakriju pravu istinu o ulozi četnika u patnjama naroda na ovim prostorima. Paradoksalno je da veliki broj mladih u Banja Luci podržava četnike, iako su upravo oni doprinijeli stradanju stotina hiljada Srba, velikim dijelom u kompleksu koncentracionih logora Jasenovac.
Istovremeno, ime Milančića Miljevića koji je komandovao Šestom krajiškom brigadom prilikom oslobođenja Banja Luke od okupatora i njihovih sluga i saradnika 22. aprila 1945. godine, ne krasi nijednu ulicu u Banja Luci. Također, iz godine u godinu pratimo na koji način se prilikom obilježavanja Dana grada Banja Luke umanjuje značaj narodnooslobodilačke borbe, partizana i tekovina antifašizma. Gradska uprava Grada Banjaluka se na sramotan način pridružila revizionističkim tendencijama desničarskih organizacija, što je posebno bilo vidljivo u Programu ovogodišnjeg Dana grada.
Aktivnosti kao izložba “Nevesinjska puška – portreti ustanika”, pozorišna predstava “12 zvjezdica”, izložba “Banjalučki ljekari u Kraljevini Jugoslaviji”, izložba “Teme i ideje” Galerije Matice Srpske, koncert uz učešće Umjetničkog ansambla Ministarstva odbrane Srbije “Stanislav Bičinski”, te polaganje vijenaca na spomenike iz posljednjeg rata, ali i ratova i sukoba koji nisu u vezi sa oslobođenjem Banjaluke u Drugom svjetskom ratu.
Na ovaj način gradske vlasti direktno doprinose brisanju sjećanja i značaja antifašističke borbe na ovim prostorima, a saradnike fašista promovišu u ugledne istorijske ličnosti. Banjaluku nisu oslobodili samo Srbi, već partizani svih narodnosti, koji nisu bili nacional-šovinisti koji gledaju interes samo naroda kojem pripadaju, već su ginuli i krvarili za ideale i vrijednosti na kojima počiva naše društvo. Zato je sramotno i licemjerno da u obilježavanju oslobođenja grada veliki broj aktivnosti uključuje predstavnike Srpske pravoslavne crkve, koja je podržavala četnički pokret i borbu protiv partizana – poručili su banjalučki aktivisti.
U Prijedoru je na jednom mostu jučer ujutro osvanuo transparent s porukom „Doktora Mladena su ubili četnici“ kojim su aktivisti željeli odati počast ovom velikom čovjeku i skrenuti pažnju na izjednačavanje onih koji su ga ubili i njegovih sljedbenika.
Mladen Stojanović je bio doktor iz Prijedora koji je u julu 1941. godine podigao partizanski ustanak u potkozarskom kraju, a poginuo je 1942. godine u četničkoj zasjedi nakon što je odbio potpisati izjavu o solidarnosti s četnicima.
Danas je Mladen Stojanović i mnogi slični njemu postao samo paravan iza kojeg se kriju fašisti modernog doba. Zvuči nevjerovatno, ali je istinito, da u Banja Luci postoje istovremeno ulice Mladena Stojanovića i onih koji su ga ubili zbog vrijednosti koje je zastupao.
Nažalost, Banja Luka nije jedini primjer ovakvog odnosa prema ljudima koji su BiH kao republiku u sastavu bivše Jugoslavije svrstali u red pobjedničkih sila i civilizovanog svijeta.