SDA od Alije do Bakira: Nekada snaga Bošnjaka, danas opterećena unutrašnjim sukobima i kriminalom

Stranka demokratske akcije 26. maja 2017. godine obilježava 27 godina postojanja. Od tada do danas na čelu stranke bila su tri čovjeka. Za prvog predsjednika SDA je izabran Alija Izetbegović. Izetbegović će na čelu stranke ostati do oktobra 2001. godine, predvodeći stranku i bošnjački narod u najdramatičnijem periodu bosanske historije. Na 3. kongresu SDA 2001. godine Alija Izetbegović se povukao sa pozicije aktivnog predsjednika SDA, a za predsjednika je izabran Sulejman Tihić. Na 6. Kongresu Stranke demokratske akcije u maju 2015. godine za predsjednika Stranke izabran je Bakir Izetbegović, piše agencija Patria.

Danas SDA prolazi kroz turbulentan period, suočavajući se sa unutrašnjim previranjima, kompromitiranim kadrovima opterećenim optužnicama do izbacivanja onih koji su od samih početaka u SDA. Od demokratičnosti u ovoj stranci ostalo je samo slovo na papiru, a svi oni koji traže promjene optužuju se da rade na razbijanju SDA. 

Povodom obilježavanja 27. godišnjice bit će upriličeno polaganje cvijeća i učenje Fatihe na mezaru osnivača SDA rahmetli Alije Izetbegovića – Šehidsko mezarje Kovači. U 16 sati polaganje cvijeća i učenje Fatihe na mezaru predsjednika SDA Sulejmana Tihića - Harem Bijele džamije u Bosanskom  Šamcu.

U 11.00 sati bit će održan svečani skup u Kongresnoj dvorani hotela Holiday na kojem će se obratiti predsjednik Bakir Izetbegović.

SDA je osnovana 26. maja 1990. godine na Osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu. Bila je to prva registrovana politička stranka nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Programskom deklaracijom SDA je sebe definisala kao „Politički savez građana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, kao i drugih građana Jugoslavije koji prihvataju program i ciljeve stranke“. Istaknut je „poseban interes za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države Muslimana, Srba i Hrvata. U ovom smislu, SDA će se energično oduprijeti pokušajima destabilizacije BiH, njene podjele i svojatanja, bez obzira sa koje strane takve i slične pretenzije dolazile“.