Odgovor na arbitražu: BiH ima pravo na dio hrvatskog JANAF-a

Piše: Muharem Cero

Opterećeni podnesenim arbitražnim apelacijama Hrvatske i Slovenije, koje u novčanim iznosima prelaze milijardu KM, i prijete da ugroze monetarnu i ekonomsku suverenost Bosne i Hercegovine, očekuje se da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovne na sljedećoj narednoj sjednici donese jasnu odluku, odgovor, neovisno od odluke koju predloži Vijeće ministara BiH po ovom pitanju. 

Za pretpostaviti je da u strukturi Vijeća ministara, i u strukturi institucija Bosne i Hercegovine postoje spavači susjednih zemalja, Hrvatske, Srbije i Slovenije, koji lobiraju za interese ovih zemalja. 

Zbog toga bi jedina ispravna odluka bila da Parlament naloži Vijeću ministara i Pravobranilaštvu BiH da predmete počnu tretirati na način kako to tretiraju i naši susjedi, koji ne dozvoljavaju da se već gotovo od 2001. do danas riješi pitanje sukcesije bh. imovine, a koja se nalazi na njihovoj teritoriji.

Na ovakav nedobrosusjedski akt treba odgovoriti istovrsnim činom. Taj čin bi se u predmetu Hrvatske odnosio na oživljavanje i pokretanje pitanja bh. vlasništva u famoznom današnjem JANAF-u (Jadranski naftovod), a bivšem JUNAF-u (Jugoslavenski naftovod). 

Naime, negdje neposredno iza sporazuma u Karađorđevu, JUNAF je prestao biti jugoslovenki, i postao (vjerovatno dogovorom Tuđmana i Miloševića) jadranski, hrvatski. Vlasnička struktura u JUNAF-u do tada je bila takva da su po 33,33 posto imale Hrvatska, Srbija i BiH, odnosno bh. državna kompanija Energoinvest.

BiH je do sada u više navrata nagovještavala pokretanje ovog pitanja, ali upravo zbog spavača u njenim institucijama i zbog interesnih grupa u energetskom naftnom sektoru ovo pitanje nikad nije dovedeno do kraja.

Pravi odgovor na potraživanja Hrvatske jeste pokretanje utvrđivanja Energoinvestovih prava u JUNAF-u (JANAF-u). I ne samo to, nego i traženje izgubljene koristi od 1991. do danas, jer je BiH oštećena za enorman novac.
Što se tiče Slovenije, njihovi zahtjevi su usmjereni prema bh. entitetu Republika Srpska, ali se svejedno radi o suverenitetu BiH. Adekvatan odgovor na ovo pitanje može i treba da bude podnošenje zahtjeva za povrat enormne bh. imovine iz sukcesione mase koja se nalazi na teritoriji Slovenije, a nestala je u ratnom i poratnom periodu. Prije svega to se odnosi na imovinu Šipada i drugih velikih firmi iz BiH, koje su djelovale u Sloveniji i drugim zemljama regiona.

Sa pozicije u kojoj su se zatekli bh. parlamentarci mogu odgovoriti samo na predloženi način. To bi bio put dokazivanja probosanskog političkog djelovanja. Sve drugo samo su jalove političke parole.