Putinov utjecaj na Balkan: Gasovod kroz RS mimo vlade BiH?

Američki magazin Foreign Affairs je prošle sedmice objavio analizu o uplivu Rusije na zapadni Balkan, prenosi agencija Patria.

Po njemu primarni cilj Kremlja u regionu je držanje balkanskih država izvan zapadnih institucija, NATO-a i EU, a sekundarni da kontroliše izvore energije u regionu, kako bi balkanske zemlje u potpunosti zavisile od Rusije. 

U 2016. godini, Rusija je završila 75 miliona dolara vrijednu dionicu gasovoda u Makedoniji, pokrivajući cijeli trošak, dok u Bosni i Hercegovini Rusija planira da zaobiđe centralnu vlast i izgradi gasovod u većinski srpskom entitetu Republici Srpskoj, piše Foreign Affairs.

Kada je riječ o Bosni, Putinova finansijska podrška za Republiku Srpsku ohrabruje predsjednika Milorada Dodika u zalaganju za secesiju, što bi predstavljalo opasan presedan prekrajanja mape jugoistočne Evrope i oživljavanja balkanskih sukoba, ocjenjuje Foreign Affairs.

List dodaje da je ponašanje Zagreba važno za Bosnu jer bosanski Hrvati, reagujući na zahtjeve bosanskih Srba, traže svoj autonomni entitet i od Zagreba očekuju podršku koju im Plenkovićeva vlada ne daje, a ta politika nemiješanja drži i Srbiju na odstojanju od BiH, odnosno RS.  

Foreign Affairs bi trebao znati da svoj entitet Hrvati guraju već dvije decenije i pokušavaju ga ostvariti zločinom, etničkim čišćenjem  i konclogorima. Ne stoji tvrdnja da se Plenkovićeva Vlada ne miješa u BiH, kad i on i njegovi ministri potiču podjelu države, upadaju u Bosnu i Hercegovinu bez najave, pa pritom optužuju većinske Bošnjake za ugroženost. Posebno napadna u izjavama protiv BiH je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.          

Prema pisanju američkog magazina "Hrvatska u regionu vodi antirusku vanjsku politiku sa ciljem odvajanja od Kremlja". Pitanje je kakve su to bile veze Hrvatske sa Rusijom pa se danas moraju "odvajati" od Kremlja.  

Foreign Affairs navodi da Vlada Andreja Plenkovića nije podlegla ruskim poslovnim prijedlozima odbacivanjem ponude ruskih banaka da zamijene dug Agrokora za udio u vlasništvu kompanije, jer je svjestan da bi prepuštanje kontrole Rusima nad najvećom hrvatskom kompanijom dovelo u opasnost regionalnu sigurnost.

Kontradiktorno je što je bivša HDZ-ova Vlada podigla kredit od ruskog Sberbanka, a ova Vlada HDZ-a taj kredit samo odbija tretirati  finansijski korektno. 

Foreign Affairs na kraju zaključuje da je Hrvatska primjer koji pokazuje da je podrška Zapada snažnim političkim sistemima umjesto pojedincima najbolji garant stabilnosti na Balkanu.