Sjednica Predstavničkog doma PSBiH nakon odmora parlamentaraca zakazana je za 6. septembar, piše Patria.
Zasigurno centralno pitanje bit će između ostalog Izvještaj o aktivnostima u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta i dešavanjima u vezi sa izgradnjom mosta na Savi kod Svilaja, a čiji je podnosilac Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.
Pitanja oko Pelječkog mosta se sve više gomilaju, a Izvještaj koji je pripremilo Ministarstvo prometa ne daje mnogo odgovora, tako da bi poslanici u parlamentarnim klupama mogli opet ostati u nedoumici...Da li Pelješki most ugrožava BiH? Pitanje Zašto rješavanju sporne izgradnje Pelješkog mosta nije, kao nužan i logičan uvjet prethodilo utvrđivanje granice na moru između BiH i RH, te utvrđivanje pristupnog koridora BiH otvorenom moru također se ne navodi u Izvještaju, pa je očekivati da se ova saga nastavi I dalje.
Pelješki most još uvijek je vruća tema iako se o njoj govori još od 2006. godine u bh. javnosti i Hrvatskoj.
Bakir Izebegović, član Predsjedništva BiH kazao je svoj stav 17. jula 2017. te je istakao da “BiH mora imati pristup otvorenom moru”.
- Da li je to 55 metara visine i 250 metera širine nek procjene stručni ljudi. Mi u Predsjedništvu BiH očekujemo prije svega od Ministarstva prometa i komunikacija vrlo jasan stav temeljen na ekspertizi a ne na političkim stavovima. To je pitanje još otvoreno, Hrvatska ima pravo da spoji svoj teritorij, a BiH ima pravo na pristup otvorenom moru – kazao je Izetbegović.
Član Predsjedništva Bakir Izetbegović jučer 11. avgusta 2017. izmjenio je mišljenje, pa je poručio da očekuje rješenje povoljno za obje strane kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta.
- Da, naravno, to nije poštovanje suvereniteta BiH. Dakle, Hrvatska se tu odnosi ignorantski, ima vrlo jasne stavove Predsjedništva BiH iz 2007., a zatim i pismo gospodina Radmanovića iz 2009. godine ne može biti jasnije. Valja utvrditi granicu, valja utvrditi koridor i plovni put BiH koji nas spaja sa međunarodnim vodama, sa otvorenim morem i nakon toga elemente mosta koji bi se gradio preko tih koridora, preko tih faktički međunarodnih voda - istakao je Izetbegović.
On očekuje da “Hrvatska konačno tu stvar uozbilji i da se iznađe rješenje, povoljno za obje strane”.
- Takvo rješenje da Hrvatska spoji svoj teritorij, a da BiH ima pristup otvorenom moru. Mislim da bi Hrvatsku duplo jeftinije došao jedan tunel koji bi išao u zaleđu ili ispod Neuma, i put do Dubrovnika bi trajao puno kraće, a ne bi upropastili jedan predivan poluotok Pelješac, s jednim vrlo širokim putnim pojasom. Ali, njihova stvar, kako god, valja tu naći rješenje koja odgovara objema stranama - dodao je Izetbegović.
Ko je odgovoran za činjenicu da se tek sada probudila svijest i da su bh. političari, nakon što je Hrvtaska dobila novac od EU za izgradnju, krenuli u priču o tome da BiH ima pravo na otvoreno more. Kada će Predsjedništvo BiH ponovo govoriti na ovu temu i može li doći do koncenzusa, jer Dragan Čović je poručio da „ovaj zajednički projekt mora proći u BiH jer on pomaže i našoj zemlji“.
No, niko sa sigurnošću ne može reći zašto sve toliko traje. Stoga Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma BiH, odnosno njeni članovi Hanka Vajzović (DF) i Šemsudin Mehmedović (SDA) u više navrata tražili su detaljan izvještaj o ovom projektu, ali još nikada iz Vijeća ministara BiH, odnosno resornog ministarstva nije stigao zadovoljavajući odgovor, pa ni ovog puta.
S obzirom na dosadašnju praksu da se informacije kriju u inicijativi je jasno navedeno da se traži hronološki slijed političkih i drugih aktovnosti za Pelješki most od početka otvaranja ovog pitanja tako važnog za BiH i tako krupnog u bilateralnim odnosima sa susjednom RH (počelo je prije više od deset godina i ne znamo dokad će trajati niti kako će se okončati), ali i za dešavanja i niz spornih pitanja vezanih za izgradnju mosta na Savi kod Svilaja.