NATO dogovorio dva nova štaba kako bi zaštitio Evropu od Rusije

SARAJEVO, (Patria) - Članice NATO-a podržale su u srijedu plan za dva nova vojna štaba kako bi pomogli da se zaštiti Evropa u slučaju sukoba s Rusijom, postavljajući temelje za najveće jačanje saveza predvođenog SAD-om u posljednjih nekoliko desetljeća.

Nastojeći ojačati faktor odvraćanja protiv Rusije, ministri odbrane NATO-a dogovorili su stvaranje Atlantske komande i logističke komande kako bi omogućili bržu reakciju na ugroze u Evropi, rekli su dužnosnici.

- Ovo je ključno za naš transatlantski savez - rekao je NATO-ov glavni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare.

- Radi se o tome kako pomicati snage preko Atlantika i kako pomicati snage diljem Europe - istakao je Stoltenberg.

Troškovi neće biti raspravljeni do 2018., ali te dvije nove regionalne baze uživaju široku podršku i pokazuju fokusiranost NATO-a na njegovu tradicionalnu zadaću odbrane svoga teritorija nakon pohoda izvan tog područja na Balkanu, u Libiji i Afganistanu posljednjih godina.

Njemačka želi da logistička komanda bude smještena u nju, kažu diplomati, s obzirom na njezin strateški položaj u srednjoj Evropi koji omogućuje brzo premještanje opreme i osoblja preko granica u slučaju sukoba.

Pomorske zemlje poput Portugala, Španije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država mogle bi biti domaćini Atlantske komande, kazali su diplomati, naglašavajući kako odluka tek treba biti donesena.

U postupnoj reakciji na aneksiju ukrajinskog Krima 2014. od strane Rusije NATO je već rasporedio jedinice koje se rotiraju u baltičke države i Poljsku, ojačao svoju prisutnost na Crnom moru i nastoji modernizirati svoje snage.

Kremlj, koji negira da ima bilo kakve agresivne namjere prema Evropi, osudio je ove poteze kao pokušaj opkoljavanja Rusije.

NATO kaže kako su ruski vojni manevri u septembru, u kojima su učestvovali deseci hiljada vojnika na istočnom boku Saveza, još jedan razlog da se bolje pripremi za odvraćanje Moskve. 

Rusija je pojačala svoje morske ophodnje na Baltičkom moru, sjevernom Atlantiku i Arktiku te rasporedila podmornice, kažu NATO-ovi dužnosnici, mada je veličina njezine mornarice manja sada nego tokom Hladnoga rata.

- Želimo povući NATO nazad u Evropu i želimo se više fokusirati na pomorsku ulogu NATO-a - rekao je norveški ministar odbrane Frank Bakke-Jensen.

Nova Atlantska komanda nadzirala bi ogromno područje i ima zadaću učiniti sigurnim pomorske puteve za američka pojačanja za Evropu, a u njoj bi bili stručnjaci za kibernetičko ratovanje kao i za konvencionalna oružja.

- Pomorska područja između Grenlanda, Islanda i Britanije su ranjiva za NATO u sukobu i trebaju bolji nadzor u doba mira - rekli su diplomati.

Nije vjerovatno da će ova odluka oživjeti mnogo veće Atlantsko zapovjedništvo iz doba Hladnoga rata, rasformirano 2002., ali će značiti jačanje za NATO nakon godina smanjivanja poslije pada Sovjetskog Saveza.

Na vrhuncu Hladnog rata broj osoblja koje je bilo u tadašnja NATO-ova 33 komandna centra dosegao je 22 000. Sada postoji samo sedam takvih komandi s manje od 7000 ljudi.

Zemlje članice NATO-a isto su se tako u srijedu dogovorile da će osigurati kibernetička oružja najvišim komandantima za upotrebu u vojnim operacijama i misijama, rekli su dužnosnici, omogućujući Savezu po prvi put da se suprotstavi računarskim hakerima.

Taj korak uslijedio je nakon prošlogodišnje NATO-ove odluke da kibernetiku prizna kao područje ratovanja zajedno s kopnom, morem i zrakom, mada su do sada komandanti bili ograničeni na odbrambene zadaće.

Prema dogovoru ministara odbrane NATO-a, komandanti u savezu sada mogu zatražiti od saveznika poput SAD-a i Britanije da sruši neprijateljski server ili internetsku stranicu, mada se pojedinosti tek trebaju formalizirati.