Članak

Kovačević: Izborni zakon SDP-a i DF-a približava BiH euroatlantskim integracijama, HDZ-ov udaljava

Dr. Kovačević kaže da je SDP-ov i DF-ov prijedlog izmjena izbornog zakona „pošten, jer ne bi sadržavalo elemente bilo kakve diskriminacije i na neki način bi nastojao pomiriti građanski i etnički prin

SARAJEVO, (Patria) - Raduje činjenica da u SDP-ovom i DF-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata, jeste zadržan princip da se iz svakog kantona u Dom naroda FBiH treba delegirati po najmanje jedan kandidata iz svakog konstitutivnog naroda i reda Ostalih. Ako nekog iz određenog naroda ili Ostalih nema, aktivira se dodatno popunjavanje iz drugih skupština kantona ili sa lista kandidata koji nisu osvojili mandat, ali imaju u svome narodu najveći broj glasova“, kaže za agenciju Patria doktor političkih nauka Slaven Kovačević.

Da bi se izbori u BiH održali naredne godine, potrebno je izmijeniti Izborni zakon BiH. Do sada su svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona uputili iz HDZ-a BiH. Iz SDP-a i DF-a traže Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata koji bi omogućio nesmetano održavanje izbora naredne godine. HDZ-ov prijedlog analitičari ocjenjuju kao izuzetno lošim prijedlogom, „jer je zasnovan na etničkom principu glasanja, što je protivno evropskim standardima“.

Dr. Kovačević kaže da je SDP-ov i DF-ov prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata pošten, jer ne bi sadržavalo elemente bilo kakve diskriminacije i na neki način bi nastojao pomiriti građanski i etnički princip, što je za BiH jako važno“.

„Istovremeno, takav princip, kako je to istaknuto u mišljenju Venecijanske komisije, koje je interpretirano u obrazloženju presuda Ustavnog suda BiH u slučaju „Božo Ljubić“ bio bi usklađen sa evropskim izbornim principima i standardima. Na taj način, naša zemlja bi prišla korak bliže euroatlantskim integracijama. S druge strane, prijedlog HDZ-a udaljavao BiH od euroatlantskih integracija, jer radi vidne diskriminacije nije usklađen sa članom 1. Protokola 12. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji je naša zemlja potpisala 2002. i ratificirala 2003. godine. Svaki budući zakon treba sadržavati elemente iz europske pravne stečevine ili će se naša zemlja kretati unatrag u euro-atlantskim integracijama“, kaže dr. Kovačević. 

#BiH